Facebook
Twitter
YouTube
LINKEDIN

Otvoreno pismo Predsjedništvu BiH: Sutorina je dio državnog bosanskohercegovačkog teritorija

Bosnia_19th_centuryKongres Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA} u saradnji sa Institutom za istraživanje genocida, Kanada {IGK}, te uz podršku američkih i kanadskih organizacija i intelektualaca javno upozorava sve političke subjekte u državi Bosni i Hercegovini, a posebno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da je Sutorina dio državnog bosanskohercegovačkog teritorija, te da niko nema pravo na potpisivanje dokumenata u ime bosanskohercegovačke države i njenih građana, koji utiču na njen teritorijalni integritet, suverenitet, političku nezavisnost i internacionalni subjektivitet.

Podsjećamo da je Bosna i Hercegovina ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca sa dva izlaza na more: Neum kod Kleka i Sutorina kod Herceg Novog. Ti su izlazi potvrđeni prije toga na Berlinskom kongresu 1878. godine. Dokazi o granicama Bosne i Hercegovine se nalaze u Beču i Dubrovniku i mogu se obezbijediti diplomatskim putem. Kod stvaranja AVNOJ-evske Jugoslavije, Bosna i Hercegovina je imala granice koje su utvrđene Berlinskim kongresom. Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije od 31. januara 1946. godine je predviđao da samo Narodna skupština Federativne Narodne Republike Jugoslavije može vršiti razgraničenje između narodnih republika, kao i da se granice Narodne Republike Bosne i Hercegovine ne mogu mijenjati bez njenog pristanka. Shodno tome Sutorina je ucrtavana na kartama kao bosanskohercegovački izlaz na otvoreno more. Razmjena teritorija Sutorine sa skoro 9.000 hektara i sedam kilometara morske obale kod bokokotorskog zaliva za Lovišta na Sutjesci izvršena je 1948. godine, nakon neformalnog usmenog sastanka Đure Pucara Starog iz Bosne i Hercegovine i Blaža Jovanovića iz Crne Gore, o čemu ne postoji nikakav pisani trag. Tek tada se pojavljuju prve karte koje Sutorinu ucrtavaju unutar Crne Gore.

Izražavajući mišljenje sjevernoameričkih Bošnjaka i mnogih američkih i kanadskih intelektualaca smatramo potpuno nerazumnim prihvatiti potpisivanje definitivnih granica sa Crnom Gorom dok Internacionalni sud pravde na osnovu bosanskohercegovačkog zahtjeva ne arbitrira to pitanje.

Pravo raspolaganja državnim teritorijem ima samo Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i njeni građani.
Pozivamo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kao najviše organ vlasti, zadužen za zaštitu teritorijalnog integriteta države da odmah obustavi bilo kakve pregovore u cilju odricanja izlaza na otvoreno more.

Protestujemo što ni jedan politički subjekat u pred izbornoj kampanji nije javno progovorio o pripremi narušavanja teritorijalnog integriteta bosanskohercegovačke države, te zašto niko od političkih subjekata do danas nije pokrenuo pitanje povratka Sutorine, Bosni i Hercegovini.
Tražimo od Predsjedništva Bosne i Hercegovine da se javno oglasi građanima Bosne i Hercegovine u kome će garantovati da niko nema pravo da potpisuje međudržavne granice bez saglasnosti građana koji se nikada nisu odrekli tog teritorija.

KBSA i IGK će odmah informisati nadležne američke i kanadske organe o ovom slučaju i tražiti od njih aktivnost na zaštiti teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine na što su obavezne kao članice Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini.