Pismo KBSA Članovima Kluba Prijatelja Bosne i Hercegovine u Američkom Kongresu

Pišem vam u ime Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike izražavajući svoju zabrinutost u vezi trenutne političke pat pozicije u Bosni i Hercegovini. Naša organizacija zastupa interese preko 300,000 Amerikanaca bosansko-hercegovačkog porijekla koji žive u vašim distriktima. Većina nas je došla kao prognanici zbog srpskog rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu (BiH) nastalim poslije proglašenja neovisnosti BiH 1992-ge godine. Poslije pada komunizma BiH je priznata od strane SAD i međunarodne zajednice poslije provedenog referenduma i glasanja da se ova mlada demokratska i suverena nacija osnuje na principima jednakosti prava svih građana i u njenim historijskim granicama. Na žalost, ova mlada i ranjiva demokratija je podlegla organiziranoj politici mržnje brutalnog srbijanskog diktatora Slobodana Miloševića i njegovih pomagača Radovana Karadžića i Ratka Mladića i drugih srpskih ekstremista i ratnih zločinaca koji su ovu politiku sprovodili u djelo u BiH.

Posljedica ove genocidne srpske politke je bio pokolj hiljada nevinih žrtava rezultirajući u bosanskom genocidu čije je izvršenje počelo tačno prije 19 godina u aprilu 1992-ge godine. Više od 15,000 civila je poginulo samo u Sarajevu, hiljade žena su sistematski silovane širom zemlje, i više od 8,000 ljudi su pobijeni od strane srpskih paravojnih i vojnih formacija u samo nekoliko dana za vrijeme genocida u Srebrenici.

Sa svježe urezanim sjećanjima na rat, Bosanci i Hercegovci su i biće zauvijek zahvalni SAD i administraciji predsjednika Klintona koji su intervenirali kada nitko drugi nije imao hrabrosti niti političke volje da zaustavi rat vojnom intervencijom i pregovorima dođe do rješenja u vidu Dajtonskog sporazuma iz 1995e. Rezultat rata su bili milioni lica raseljenih po čitavom svijetu, koji i dan danas pokušavaju da se vrate u normalno stanje i dobio svoje prijašnje domove. O ovo se računa i 300,000 Bosanaca koji sada žive u svojoj novoj domovini SAD, ali se i dalje brinu o zemlji u kojoj su rođeni i gdje im još uvijek žive rođaci i prijatelji.

Najveći izazov sa trenutnim stanjem u post-dejtonskoj BiH su nedostatak osnovnih uvijeta za demokratiju i garantovanje ljudskih prava, pogotovo u manjem entitetu, kao i strah da će se nasilje ponoviti. Ovaj strah je opravdan ako se uzme u obzir obnavljanje ultra-nacionalističke retorike, posebno od strane Milorada Dodika, koji se i dalje suprostavlja međunarodnoj zajednici i ruši sve pokušaje bosansko-hercegovačke euro-atlantske integracije, tj. članstvo u EUropskoj Uniji i NATO-u. Ovo je sve moguće zbog nedostatka izvršavanja zadatih smjernica zacrtanih Dejtonskim sporazumom koji je okončao rat. Milorad Dodik i oni koji ga podržavaju i dalje ignorišu Ured Visokog Predstavnika i suprostavljaju se Uredu Visokog Predstavnika, koji je stvoren Dejtonskim sporazumom kao europsko nadzorno tijelo, sa ciljem da nastave sa politikom nacionalnog ekstremizma da bi paralizovali zemlju u nadi da će dovršiti djelo Miloševića i Karadžića.

Ciljevi srpskih ekstremista su još uvijek isti: 1) završiti započeti genocid i etničko čišćenje na 49% teritorije BiH, 2) secesija ovih teritorija i prisvojenje istih od strane Srbije. Prvi cilj je već ostvaren kroz nasilje i obstrukciju povratka izbjeglica kroz intimidaciju i retoriku punu mržnje. Drugi cilj pokušava Milorad Dodik da ostvari podrivanjem suvereniteta države BiH, obstrukcijom procesa mirne rekonciliacije, i odbijanjem da učestvuje u potrebnim i korisnim reformama koje bi ujedinile sve BiH građane bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost. Najnovija provokacija je progurivanje takozvanog zakona o referendumu kojim se otvoreno odbija prihvatanje autoriteta i nadležnosti bosanskog pravosuđa. Visoki Predstavnik Valentin Inzko je proglasio ovaj akt nevažećim po Dejtonskom sporazumu i međunarodnom zakonu. SAD i njeni NATO i EU saveznici bi se trebali potruditi da BiH ne bude opet povučena u ponor rata i nasilja od strane srpskih ekstremista.

Mi zahtjevamo i nadamo se da će SAD imati značajniju i aktivniju ulogu po ovom pitanju i spriječiti novu nepravdu u našoj domovini. Spoljna politika izbjegavanja sukoba sa ekstremistima se historijski pokazala neispravnom i lošom za sigurnost budućih generacija tako da si ne možemo dopustiti da se ponovo desi ista stvar. Većina građana BiH žele iste stvari kao i Amerikanci koji ih već imaju: život u mirnom i demokratskom društvu sa istim pravima za sve, bez obzira na vjeru i etničku pripadnost, prosperitet kroz europsku integraciju i globalno povezanu ekonomiju, i mir koji bi bio dugoročno garantiran kroz članstvo u EU i NATO-u. Po izjavama State Departmenta, ovo su ciljevi koji su od strateškog interesa za SAD, ali ne na žalost ne radi dovoljno ne postizanju i ostvarivanju ovih ciljeva.

Protivno onom što bi Milorad Dodik htio da uvjeri druge ljude, ostvarivanje ovih ciljeva nije nemoguće. Čvrsto vjerujemo da su ovo univerzalni ciljevi koji se mogu ostvariti kroz proces potpomognut od strane međunarodne zajednice, ponajviše kroz aktivnu ulogu SAD i EU. Nekoliko ključnih koraka vodi ka ostvarenju ovih ciljeva:

1. Organizacija međunarodne konferencije o ustavnim i demokratskim reformama Bosne i Hercegovine (slično Dejtonskoj koferenciji); ovu je ideju nedavno promovirao i kongresmen Majkl Turner (R-OH),

a. reforme se moraju fokusirati na principima glasanja zasnovanim na jednakim pravima svih građana i ukidanju glasanja na etničkom principu koje podriva demokratske institucije,

2. Osnivanje jasnih smjernica i institucija koje će osigurati reforme i euro-atlantsku integraciju,

3. Garantovanje stabiliteta i sigurnosti povratka prognanika da bi se izbjeglo osnivanje etnički podjeljenih oblasti.

Poštovani članovi Kongresa i dokazani prijatelji Bosne i Hercegovine, ne samo kroz vaše članstvo u Klubu prijatelja BiH nego i kroz dodatno zalaganje, koje će se, mi se nadamo, pokazati i ovaj put kada se založite za rješavanje političke pat pozicije u BiH, i time omogućite dugoročnu održivost, mir i stabilnost svih građana BiH.

Unaprijed vam dajemo našu zahvalnost i pružamo svesrdnu pomoć kao predstavnici bosanskohercegovačke-američke zajednice. Voljni smo da se sastanemo ovim povodom i da razgovaramo o detaljima ovih ciljeva.

S poštovanjem,

Mr. Haris Alibašić Predsjednik Upravnog Odbora KBSA