Pismo KBSA Kongresmenima Carnahan i Smith

Pismo KBSA Kongresmenima Carnahan i Smith

Časni Kongresmen Russ Carnahan
1710 Longworth House Office Building
Washington, DC 20.515

Časni Kongresmen Chris Smith
2373 Rayburn House Office Building
Washington, D.C. 20515
Poštovani kongresmeni Carnahan i Smith,

Kao članovi zajednice Bošnjaka Amerike, te u ime Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), obraćamo Vam se kao dokazanim prijateljem Bosne I Hercegovine, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, koji je bio obilježen širom svijeta početkom ovog mjeseca, s namjerom da vas podsjetimo da se ta prava jos uvijek svakodnevno krše u BiH.

Nakon Referenduma o nezavisnosti BiH, njenog međunarodnog priznanja po izbijanju agresije na BiH, Bosni i Hercegovini (BiH) je, embargom na uvoz naoružanja, uskraćeno osnovno pravo na samoobranu i obranu suvereniteta države. Rezultati takve odluke jesu stotine hiljada protjeranih, ubijenih, silovanih i raseljenih a najporaznija posljedica takve odluke jeste genocid počinjen nad Bošnjacima Srebrenice, potvrđen presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu, a koji je zvanično priznat i od Kongresa Sjedinjenih Američkih Država 2005-e godine.

U retrospektivi, Daytonski mirovni sporazum zaustavio je rat u BiH. Međutim, Dejtonski sporazum je dozvolio počiniteljima genocida pravo da definiraju političku budućnost zemlje. Danas, nasljednici nacionalističke ideologije i diskriminacije, opet uskraćuju prava prognanih i raseljenih građana BiH. Građani BiH danas samo mogu sudjelovati u demokratskim izborima, ako zadovoljavaju uvjet etničke pripadnosti. Valja naglasiti da vlada manjeg entiteta (Republika Srpska) ima za cilj uzurpirati zakone o privatnoj imovini prognanih i raseljenih žrtava genocida kroz javno poricanje genocida i negiranje prava na pravnu, moralnu i ekonomsku dobrobit.

Bosna i Hercegovina danas pati na mnogim pročeljima i mnogi uspjesi iz poslijeratnog perioda su obrnuti. Na primjer, obrazovni sistem je u raskolu i podstiče daljnju segregaciju i netoleranciju. U gradu Stocu, studenti su prisiljeni ući kroz vrata različitih škola zbog njihove nacionalne pripadnosti i školski ravnatelji odbijaju potpisati diplome za učenike bošnjačke nacionalnosti. Vjerske manjine, posebno pripadnici islamske vjeroispovjesti, su također diskriminirani u dijelovima zemlje. Vjernici, vjerski službenici, i objekti su gotovo svakodnevno izloženi pritiscima, s diskriminirajućim grafitima, skrnavljenjem grobova, i slično. Državni pravosudni sustav je pod stalnim pritiskom političkih i etničkih elemenata, što je ilustrirano nedavnim kontroverzama oko statusa međunarodnih sudaca, koji služe kao jedan od rijetkih preostalih jamaca sudske nepristranosti i neovisnosti.

S druge strane, države članice EU, koje trenutno predvode reforme u Bosni, nisu do sada pokazale da imaju u vidu najbolji interes bosanskih građana. To je osobito istinito kada su najavili da BiH neće biti stavljena na listu Schengena, omogućujući putovanja bez viza zemljama zapadnog Balkana do zemalja članica EU. Mi i mnogi u Bosni, vidimo ovaj akt kao diskriminaciju posebno protiv jedne skupine (Bošnjaka), s obzirom na političke stvarnosti u regiji i činjenicu da većina ne-Bošnjaka u Bosni posjeduju srbijansko ili hrvatsko državljanstvo, zemlje koje su na popisu liste Schengena.

Bosanci i bosansko-američki građanani smatraju Sjedinjene Američke Države kao veoma važan saveznik BiH. Bosanski Amerikanci se nadaju aktivnijem sudjelovanju Sjedinjenih Država da obezbjedi put ka pristupu Bosne i Hercegovine u EU i NATO. Vjerujemo da je međunarodna zajednica svjesna svojih propusta koji su utjelovljeni u Dejtonskom sporazumu i da prepoznaju potrebu za novim pristupom u rješavanju trenutnog zastoja prema potpunom funkcioniranju bosanske države i njezinom sudjelovanju u euro-atlantske integracije.

Molimo vas da učinite sve što možete kako bi se osiguralo aktivnije sudjelovanje SAD u rješavanju trenutnog zastoja u BiH. To je u interesu svih građana BiH, da žive u slobodnom i demokratskom društvu, a to jedino može biti provedeno kroz ozbiljne ustavne reforme koje će osigurati centralnu vladu sa neophodnim suverenitetom i autoritetom u svakom dijelu Bosne i Hercegovine kako bi se obezbijedile jednakost i ljudska prava na istom niovu koje to uživaju državljani SAD i Europske Unije. 12. maja, 2009 godine, Zastupnički dom SAD je donio Rezoluciju 171 (H. Res. 171) o Bosni I Hercegovini, kojom poziva na neposredne i hitne ustavne reforme koje će omogućiti BiH da rade na stvaranju učinkovite i djelotvorne državne, koja će biti u stanju ispuniti svoje domaće i međunarodne obveze, posebice vezano za puni pristup u EU i NATO. Mi pozivamo na puni američki angažman u BiH.

Nadamo se da će te se snažno zalagati za ideju nedjeljive i demokratske Bosne i
Hercegovine, u kojoj svi njezini građani imaju ista ljudska prava.

Biti će nam čast da budemo vaši partneri u postizanju ovog cilja.

S poštovanjem,

U ime Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA)
Mr. Haris Alibašić
Predsjednik Upravnog odbora KBSA