Facebook
Twitter
YouTube
LINKEDIN

Semir Đulić: Bošnjacima ne treba nova država već ona utvrđena ZAVNOBiH-om

Autor: Kliker.info

-Po definiciji intelektualci bi trebali biti avangarda a ne čekati da budu “pozivani”.Ja lično nisam zadovoljan niti brojnošću niti intezitetom dosadašnjeg angažmana intelektualaca , posebno kada je u pitanju konkretna politička problematika vezana za uređenje Bosne i Hercegovine -, ističe u intervjuu Klikeru član Upravnog odbora Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike profesor Semir Đulić. U podužem razgovoru, ovaj veteran bosansko-hercegovačkih i bošnjačkih organizacija u Americi, govori i o cijelom nizu problema vezanih za dijasporu i matičnu domovinu, praveći tako svojevrsnu inventuru naše poslijeratne stvarnosti.

Kliker : Lokalni oktobarski izbori u BiH se približavaju i od mnogih se ponovo nazivaju sudbonosnim . Recite nam šta vi očekujete od njih i da li će i ovaj put dijaspora “bojkotovati” izbore u matičnoj deomovini ?

Đulić: Puno je toga u ovoj tragičnoj novijoj historiji BiH proglasavano sudbonosnim pa završavalo onom narodnom “tresla se gora….”.Bosna i Hercegovina ,izuzimajuci period agresije i genocida,danas proživljava jednu od najtežih epoha hiljadugodišnje istorije, koja se ogleda u političkoj,ekonomskoj ,socijalnoj i moralnoj krizi. Iz te krize mogu je izvući jedino njeni građani, naravno tu mislm i na one u dijaspori koji se nisu odrekli bh državljanstva.No da bi taj proces promjene ili izlaska iz krize bio pokrenut građani u prvom redu moraju biti svijesni vlastitog političkog subjektiviteta i činjenice da promjena političkog ili bilo kojeg drugog društvenog stanja počiva na promjeni pojedinca i njegovog načina razmisljanja i djelovanja.U tome smislu su ovi izbori mogli, kazem mogli jer sad je već izvjesno da neće, biti sudbonosni, bar kada je o dijaspori riječ.

Težina situacije u BiH, iskustvo praćenja ili učestvovanja u demokratskim procesima u državama u kojima živimo,povećanje broja mlade i obrazovane generacije dijasporaca , pa ako hoćete i intezivniji izlivi makar i deklarativnog patriotizma hranili su nadu da će ovaj put biti drugačije. Nažalost brojke ponovo pokazuju opetovanje istog a što je poraznije ne radi se tu o bojkotovanju jer i bojkotovanje je u najmanju ruku izraz nekakvog političkog stava , već o jednoj nerazumljivoj nezainteresovanosti i ljenosti dijaspore koju nastoji opravdati komplikovanosti registracije, besmislenosti glasanja u postojećoj političkoj konstelaciji ili ubjeđenja da će neko drugi riješiti pitanje BiH.Izgleda nismo naučili kako je to kada ti netko drugi `kroji odijelo.Jasno je zašto neprijatelji BiH žele dijaspori oduzeti državljanstvo, izbaciti nas iz popisa ali je nerazumljivo da se samovoljno ispisujemo sa biračkih spiskova a to je samo prvi korak ka strancu u vlastitoj domovini.Do svakog od nas pojedinačno je da li će svojom apstinencijom udariti pečat na etničko čišćenje ili će korištenjem prava da glasa pokazati dželatima da smo jos uvijek živi i da nas nisu uništili niti imamo namjeru odreći se našeg prava.

Kliker : U pripremi ovog razgovora istakli ste međutim i nekoliko lijepih primjera. Tu prvenstveno mislim na Stolac .

Đulić : Da, Stolac i Srebrenica su nažalost samo izuzetci koji potvrđuju pravilo a toliko je Srebrenica i Stolaca u BiH. Svakao je bolje gledati u času kao pola punu i ove pozitivne primjere koristiti i u budućnosti. Ono što je posebno bitno jeste da su inicijatvu “Glasaću za Stolac”pokrenuli mladi ljudi u dijaspori i Stocu još u oktobru prošle godine i da su za tu godinu postigli više uspjeha već sve stolačke političke stranke od kraja agresije do danas.Naime do sada je na izborima u prosjeku bilo oko stotinjak glasova iz dijaspore dok se ove godine prema jos uvjek nezvaničnim rezultatima očekuje oko 400-500 glasova..Zaslugu za to prije svega treba pripisati aktivistima grupe koji su na najbolji mogući način iskoristili socijalni medij i internet.Siguran sam da bi uspjeh bio veći da nije bilo za nas uobičajenog politiziranja i međustranačkog prepucavanja i ličnog “seirenja” na račun same Grupe. Pored svega toga, postignut je neosporan rezultat i očuvana početna nezavisnost Grupe a vjerujem da će kao rezultat toga biti bar dva vijećnika u Opštinskom vijeću izabrana glasovima dijaspore i simpatizerima Grupe.

Obzirom da je ove godine postignut načelan dogovor ili prešutan pristanak da za mjesto načelnika probosanske snage predloze jednog kandidata, realno je očekivati da se i tu postgine bolji rezultat već prethodnih godina. Pored povećanja broja registrovanih, ova akcija je po meni postigla još nekoliko bitnih pomaka kada govorimo o Stočanima. Prvo premošćen je vještački uspostavljen “jaz” izmedju onih dole i onih vani. Drugo , po prvi put se na stolačkoj političkoj sceni kao značajan politički subjekt pojavljuje nezavisna, stranački neopterećena građanska snaga i mladi ,obrazovani ,slobodnomisleći pojedinci spremni da učine nešto kako Stolac ne bi ostao “grad slučaj”.I treće,ako izuzmmemo par pojedinačnih slučajeva i familizacija stranke možemo reći da je u politički diskurs uveden princip demokratske rasprave na bazi argumenata a ne ličnih prepucavanja.U svakom slučaju ovo je pozitivan pomak za Stolac koji treba održati i nastaviti u kontinuitetu kako bi se i onima koji su propustili priliku ovaj put ostavila mogućnost da se priključe u budućnosti..

Kliker : S obzirom na delikatnost trenutka u kojem se izbori održavaju hoće li KBSA pozvati svoje članstvo da glasa za određenu političku opciju?

Đulić : KBSA nije bio niti će biti politička igračka nijednoj stranci, ali uvijek podržavamo i težimo ka političkom koncezusu i dijalogu svih BiH stranaka u interesu države BiH. Jedina opcija za koju KBSA poziva svoje simpatizere da glasaju jeste ona pro bosansko-hercegovačka. A jačanje te opcije počima upravo na lokalnom, opštinskom nivou. Naravno drugo je pitanje postoji li trenutno u BiH probosanska politika, ima li uopšte u BiH politike u pozitivnom aspektu definicije tog pojma.Po mom ličnom mišljenju – nema.Imamo prljavu, bespoštednu borbu političkih stranaka za kontrolu nad prirodnim, privrednim i energetskim resursima koji još nisu privatizirani da ne kažem pokradeni.U takvoj situaciji KBSA jedino što može preporučiti glasačima jeste da obavezno iskoriste to pravo, da glasaju za pojedince a ne za stranke jer ipak su ovo lokalni izbori a oni najbolje znaju ko to na lokalnom nivou može i hoće učiniti nešto u intersu građana te sredine a ne u interesu “centrale” ma gdje ona bila.

Kliker: Nezapamćeni požari koji još uvjek haraju BiH u potpunosti su ogoljeli našu društveno političku stvarnost i pokazali svu nesposobnost aktuelne vlasti. Ovu činjenicu niko pri zdravoj pameti ne dovodi u pitanje. Postavlja se međutim drugo pitanje, gdje je kraj ovog ni malo lijepog trenda?

Đulić : Ja se vec dugo vremena pitam –Zar narodu nije dogorjelo do nokata? Ako je suditi po reakcijama- očito nije.Društveno politička stvarnost je davno ogoljena, mnogo prije ovih požara ,svi smo toga svijesni a činimo- ništa. Nikada BiH nije imala toliko ministarstava a “gori na sve strane”, ne samo u prirodi ,već i u obrazovanju,socijalnoj sferi,poljoprivredi, politici itd.To je još samo jedna potvrda da ova vlast nije tu zbog zaštite interesa građana i prirodnih dobara već radi same sebe.Kada je njen interes tj .lični dohodak ugrožen traži se pomoć MMF dok o kreditu za par kanadera niko i ne razmišlja. Državne resurse može zaštititi jedino država a kakvu i koliko države imamo najbolje pokazuju štete od požara, međunarodni ugovri koje sklapaju entiteti i sl..Kraj ovakvog trenda može se očekivati kada građanima “dogori do prstiju” mada je teško dokučiti šta to uopšte više znači u bosansko-hercegovačkom kontestu.Za početak bi bilo dobro da građani shvate da oni nisu tu radi vlasti ,već da tu vlast oni biraju ili smjenjuju u interesu građana i opšteg dobra.

Kliker : Dejtonsko uređenje BiH prema ogromnoj većini prvenstveno bošnjačkih političara,bivših i sadašnjih, osnovni je krivac za bolesnu državu kojoj treba lijeka. U kontekstu ove priče, može li dijaspora izlobirati remont pomenutog sporazuma koji je nastao u aražmanu SAD. ?

Đulić : Ja se mogu u potpunosti složiti sa tom konstatacijom da je Dejton napravio nefunkcionalnu ili slobodno možemo reći nakaradnu državu. Problem koji ja imam sa tim “bošnjackim” ili “probosanskim”političarima jeste u činjenici da i pored te spoznaje ne čine ništa konkretno da se to stanje mijenja.Umjesto mijenjanja stanja oni su se usmjerili ka traženju sebe u tom stanju. Dejtonska struktura vlasti je postala prostor “uhljebljavanja” porodice, rodbine, prijatelja,podobnih itd. Najveća garancija opstanku Dejtona jeste ta armada administracije koja čuva svoju poziciju.Mislim da danas,sedamnaest godina poslije Dejtona, ne postoji ozbiljan teoretičar države,političar ili iole politički obrazovan čovjek koji ne vidi sve slabosti Dejtona i njegovu koliziju sa međunarodnim konvencijama, međunarodnim pravom i samoj definiciji države.

Sve druge priče su čisto politiziranje i zaštita vlastitih parcijalnih interesa. Čak ako pogledamo “reforme” dejtonske BiH koje se vrše pod pritiskom Vijeća Evrope vidimo da njih više zanima država u smislu ispunjavanja njenih obaveza prema “vani” a sve drugo prepuštaju “unutar bosanskohercegovačkom dogovoru” čak ne više ni putem institucija države već putem “lidera.Mislim da pametnom i to puno govori. Ako su političari, koji su birani i plaćeni da “mijenjaju stanje na bolje” toliko “nemoćni”postavlja se validno pitanje – šta tu dijaspora može učiniti?.Pitanje posebno dobija na težini ako se ima u vidu da “brojnost” glasača iz dijaspore govori o političkoj svijesti iste.Bez promjene te svijesti i svijesti o snazi vlastite brojnosti i mogućnostima koje ona pruža teško da će bosanskohercegovačka dijaspora odgovoriti pozivu kao što su to učinile albanska ili hrvatska u novijoj istoriji.

Kliker : Da budem konkretniji. Može li se očekivati da u bliskoj bidućnosti bosnsko-hercegovačka dijaspora u Americi pokrene i isfinansira projekt izrade prijedloga novog Ustava BiH u čijoj izradi bi učestvovali eminentni američki pravni stručnjaci ?

Đulić : Prije direktnog odgovora želio bih razjasniti par stvari. Sva bosansko-hercegovačka dijaspora, ako pod time podrazumjevamo sve građane porijeklom iz BiH, nije isto zainteresovana za ustavna i sva druga pitanja glede BiH kao što im nije ni isti razlog “odlaska” iz BiH. To je realnost i nju treba imati u vidu kada se govori o lobiranju interesa BiH u Sjevernoj Americi a i šire.Drugo, pitanje je da li je BiH potreban “novi” Ustav ili prilagođavanje jedinog legalnog i legitimnog Ustava RBiH novoj realnosti. Pravno ova druga opcija ima jače uporište.Naravno za realizaciju toga prava treba stvoriti ili izlobirati uslove. Za to je potrebna “aktivna i organizovana kritična masa”. KBSA zajedno sa Savjetodavnim Vijećem za BiH na tom polju djeluje veoma aktivno ,ponekada iznad svojih mogućnosti i iza očiju javnosti.Eminentni američki pravni stručnjaci su i javno izrazili spremnost da pomognu a intezivirani su napori da se dođe do kritične mase.Sigurno je da dijaspora posjeduje i ljudske i materijalne potencijale a kada se završi proces fusije ta dva faktora rezultati neće izostati.Energiju za tu fusiju trebaju inicirati i održavati svi oni koji za sebe kažu da su bh patriote ili građani BiH ma gdje bili.

Kliker: Mogu li se po ovom pitanju angažovati bosansko-hercegovački intelektualci na području Sjeverne Amerike ?

Đulić : Po definiciji intelektualci bi trebali biti avangarda a ne čekati da budu “pozivani”.Ja lično nisam zadovoljan niti brojnošću niti intezitetom dosadašnjeg angažmana intelektualaca , posebno kada je u pitanju konkretna politička problematika koju vaše pitanje implicira.Ono što je sigurno jeste da je angažman intelektualaca i poželjan i dobrodošao i vrata KBSA i Savjetodavnog Vijeća su im širom otvorena a to su trenutno jedine dvije dijasporske organizacije ovdje u Sjevernoj Americi koje se bave političkom problematikom od interesa za BiH. .

Kliker : Na inicijativu KBSA prije par mjeseci u Atlanti je formirana Bošnjačka zajednica kulture Preporod za područje Sjeverne Amerike. Pošto ste učestvovali u pripremi i formiranju ove institucije recite nam kada Bosanci i Hercegovci u Americi mogu očekivati prve konkretne projekte na ovom području ?

Đulić : Sama činjenica da je osnovan Preporod za Sjevernu Ameriku jeste potvrada da bošnjacka dijaspora gradi svoje institucije.Preporod svakao ima veoma značajno mjesto u istoriji Bošnjaka i kreiranju njihove budućnosti a vjerujem da ce i Preporod za Sjevernu Ameriku odgovoriti tom izazovu.Nekoliko mjeseci je svakako kratak period da bi smo mogli govoriti o nekim značajnijim projektima . Prvo je potrebno završiti formalnu procedure, uspostaviti infrastrukturu napraviti planove pa krenuti u njihovu realizaciju.To su sve koraci na kojima se trenutno radi a vjerujem da će mo već ove jeseni imati i projekt prvijenac, bar kada je riječ o prostoru Atlante.No o tome nesto više nekom drugom prilikom. Ja bih samo ovu priliku iskoristio da pozovem sve one kojima je polje interesovanja ili djelovanja kultura ,književnost,umjetnost,nauka da se angažuju i svojim iskustvom i znanjem obogate Preporod.

Kliker: Prema novinskim izvještajima, prije par sedmica ste sa ostalim predstavnicima Bošnjaka Sjeverne Amerike u Detroitu pozvali reisa Cerića da nakon isteka mandata koordinira u procesu jačanja institucionalne bošnjačke nacionalne i ržavničke svijesti , posebno oko osnivanja i vođenja Svjetskog bošnjačkoh kongresa. Šta u prevodu znači ova izjava?

Đulić : Ideja o osnivanju Svjetskog kongresa Bošnjaka stara je koliko i KBSA.No da bi se došlo do njene realizacije potrebno je da se “karte poslože”.Svaki preuranjeni potez osuđen je na propast što potvrđuje i propali pokušaj pojedinaca od prošle godine.Za razliku od njih, mi u KBSA smo uvjek smatrali da Svjetski kongres Bošnjaka, Svjetski bošnjacki kongres ili Vijeće treba da bude rezultat uvezivanja bošnjackih institucija i dijasporskih organizacija.S tim ciljem na umu KBSA je potpisao Protokole o suradnji sa Preporodom i Vijećem bh organizacija Australije.U tom kontekstu treba promatrati i ovaj susret sa Reisu-l-ulemom Dr Cerićem..Nije su tu radilo niti o Reisovom “pozivu” nama niti našem “pozivu” njemu.Bila je to jedna razmjena mišljenja i dijalog o idejama koje Reis ima.

Svi oni koji ignorišu ili ne vide značaj i ulogu IZ u Bošnjaka ne razumiju ni istorijski treuntak u kojem se Bošnjaci nalaze niti savremena društvena kretanja u svijetu.U vremenu kada se o Evropi i Americi govori kao o kršćansko-jevrejskom kulturnom miljeu jedino Bošnjacima se nameće potreba da se distanciraju ili da podižu neprobojan zid izmedju vjerskog i sekularnog.I jedno i drugo su sastavni dio bošnjačkog bića i umjsto zida treba graditi balans i harmoniju bez iakavog apriorizma.To je jedino moguće kroz dijalog. To je ono što se dogodilo u Detroitu a nadam se da će se proširiti do Sarajeva.Ako se odreknemo apriorizma mislim da se i uloga Dr. Mustafe Cerića, njegovo iskustvo i ugled može promatrati u realnijim parametrima.Martin Luter King je bio svešteno lice ali mu [niti bilo kome drugome] to nije smetalo da u istoriji bude zapamćen po onome po čemu ga danas pamtimo.Bošnjacima je danas potreban Martin Luter King a u čijem liku će se on pojaviti stvar je unutarbošnjačkog dijaloga koji je nužan, odmah i sada.

Pitanje koje postavljate jeste pitanje koje stalno promišljamo i empirijski proživljavamo,vjerujući u pozitivan ishod.Naša suradnja sa Reisom je uvjek bila pozitivna i otvorena pa smo i ovom prilikom kazali da nam trebaju svi Bošnjaci i da je i na njemu odgovornost da otvori dijalog sa onima sa kojima se ponekad i ne slaže. Smatramo da ,onoga momenta kada zajedno sjednu predstavnici IZ, Preporoda, VKBI, Bošnjačkog instituta ,BANU,bošnjačkih političkih stranaka,bošnjačke dijaspore i predstavnici Bošnjaka na Balkanu i kada utvrde zajednički sadržalac Bošnjaci mogu napraviti iskorak iz međusobnog prepiranja u zajedničko djelovanje.Mi svakako stojimo na raspolaganju i učinit će mo sve da do toga dođe.

Jedino bošnjački um je stalno pod presijom da se primarno određuje ne iz sebe samog već u odnosu na druge.Taj um se stalno [samo]prisiljava na defanzivu, stalno prisiljen da se brani ,objašnjava itd. Jedino Bošnjacima se nameće potreba da kada o BiH govore kao o svojoj državi objašnjavaju kako to nije islamska država i kako time ne odriču prava drugim narodima na tu istu državu. Problem BiH nisu oni koji je smatraju svojom već oni koji bi da je nema.Bošnjacima ne treba nikakva teritorijalno nova država već ona utvrđena ZAVNOBiH- om čiji su temelj građani i građanska prava.Bošnjaci više nikada ne smiju doći u situaciju po kojoj napad na Ravno nije napad na BiH ili po kojoj je Bijeljina daleko.Republika Srpska kao rezultat agresije i Genocida moze postati država jedino kada se bošnjačka i bosanska svijest prihvati da se radi o drugoj državi. Vjerujem da se to nikad neće dogoditi.

Kliker : S obzirom da ste upućeni u dešavanja nutar IABNA-e (Islamska Zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike)možete li nam rećš sta se trenutno dešava na tom polju.

Đulić : Već sam ranije rekao da je IZ veoma značajan segment bošnjačkog bica i identiteta.Bilo kakva negativna ili pozitivna kretanja unutar te institucije nužno imaju uticaja na ukupno stanje Bošnjaka ovdje u Sjevernoj Americi.Poslije jednog perioda nesporazuma uvjeren sam da ulazimo u jednu fazu otvorenog dijaloga uz međusobni respect i uvažavanje.Mislim da će takva vrsta dijaloga rezultirati kvalitenijom IABNOM, aktivnijim džematima i džematlijama čija će se prava mjeriti stepenom ispunjavanja dužnosti i odgovornosti za instituciju u kojoj djeluju. Sam izbor Sabahudin ef. Ćemana na funkciju Glavnog imama, njegova spremnost da sasluša i čuje “drugu” stranu ulijeva nadu u produktivan dijalog i boljitak Bošnjaka u cjelini.Na nama je da tu novu energiju podržimo, učestvujemo u njenom održavanju i inteziviranju.

Halil Šetka