Kampanja Četnika Protiv Kanadske Rezolucije o Genocidu u Srebrenici i BiH

POVODOM POČETKA KAMPANJE KANADSKOG ČETNIČKOG RAVNOGORSKOG POKRETA PROTIV REZOLUCIJE O GENOCIDU U SREBRENICI I BOSNI I HERCEGOVINI KOJA TREBA BITI USKORO USVOJENA U KANADSKOM PARLAMENTU

Kanadski četnički ravnogorski pokret je započeo kampanju među kanadskim Srbima protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u parlamentarnoj proceduri.

U organizaciji Kongresa Bošnjaka za Kanadu, Instituta za istraživanje genocida Kanada i Bosanskohercegovačke zajednice Windsor u subotu 29. augusta u Windsoru, tačno na 820. godišnjicu Povelje Kulina bana koja je potvrdila samostalnost i nezavisnost države Bosne i Hercegovine, održana je konferencija na kojoj je član Parlamenta Kanade Brian Masse javno obznanio svoje sponzorstvo nad Rezolucijom o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. U međuvremenu se Brian Masse pridružilo više od četrdeset članova Parlamenta u smislu podrške Rezoluciji. Tako je na pomolu krunisanje petogodišnje aktivnosti kanadskih Bošnjaka, čiji cilj je usvajanje Rezolucije o genocidu u Bosnu i Hercegovinu od strane Vlade i Parlamenta Kanade, kao moralnog duga jedne razvijene, zapadne demokratije prema žrtvama zločina dopuštenog od razvijenih, zapadnih demokratija.

Genocid u Srebrenici, tadašnjoj zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija, počinjen je od 11. jula 1995. godine, kada su snage pod komandom Ratka Mladića zauzele to područje. Mladić se još uvijek nalazi u bjekstvu mada već 14 godina postoji optužnica protiv njega. U julu 1995. godine, nakon pada Srebrenice, više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su zaštitu pokušali pronaći kod snaga UNPROFOR-a, pogubili su bosanski Srbi pod Mladićevom komandom i uz pomoć paravojnih jedinica, uključujući nelegalne policijske snage Srbije i Crne Gore.

Aktivnost kanadskih Bošnjaka je počela 2005. godine na desetogodišnjicu genocida u Srebrenici kada se Jean Augustine, tadašnji član Parlamenta Kanade obratila istom sa izjavom u kojoj je tražila očitovanje Kanade kao demokratske zemlje po pitanju agresije i genocida u Bosni i Hercegovini.

Akcija kanadskih Četnika predvođena Ravnogorskim četničkim pokretom Kanade {kanadski Bošnjaci su više puta tražili da se zakonom zabrani djelovanje fašističke organizacija, Srpski ravnogorski četnički pokret u Kanadi, jer isti djeluje antidejtonski, protuustavno i militantno, što je velika prijetnja ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za širu regiju}, je usmjerena prema kanadskoj srpskoj zajednici u smislu mobilizacije i aktiviranja iste za zaustavljanje procesa usvajanja Rezolucije u kanadskom saveznom Parlamentu. U letcima koje Četnici dijele širom Kanade negira se postojanje kanadske bošnjačke zajednice, Bošnjaka uopšte i države Bosne i Hercegovine. Posebno se negira agresija na Bosnu i Hercegovinu i zločin genocida nad Bošnjacima. Kanadski Četnici obmanjuju kanadsku javnost o navodnom postojanju samo genocida nad Srbima u Prvom i Drugom svijetskom ratu, izvršenih od strane Bošnjaka i Hrvata.

Trenutna akcija kanadskih Četnika nije ništa novo. Ista se pojavljivala redovno kod svih značajnijih akcija kanadskih Bošnjaka. Tako je bilo kod:

– akcije priznavanja bosanskog jezika u Kanadi,

– akcije priznavanja imena Bošnjak u službenim, političkim i statističkim dokumentima Kanade,

– reakcije kanadskih Bošnjaka na sramno dodjeljivanje 75.000 dolara od strane Trilium fondacije kanadskom Ravnogorskom četničkom pokretu od kojih je izrađena bista Draži Mihajloviću u njegovoj prirodnoj veličini, zločincu čiji sljedbenici su zlostavljali kanadske vojnike kako u Drugom svijetskom ratu, tako i prilikom zadnje agresije na Bosnu i Hercegovinu,

– uspješne akcije kojom je spriječena akcija tadašnjeg ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića. On je u Kanadi 2003. godine privatno boravio koristeći ministarske ovlasti, neovlašteno, a uz pomoć ambasadora Bosne i Hercegovine u Ottawi, dr. Vjekolsava Domljana napravio kontakt sa zvaničnicima uglednog Carleton Univerziteta iz Ottawe, kojom prilikom je ugovarao saradnju zasnovanu na principima “multikulturalizma” između rečenog, stvarno multikulturalnog Univerziteta iz Ottawe i Univerziteta u Banja Luci, koji nema ni “m” od multikulturalizma, jer je taj univerzitet skoro 100 posto etnički srpski i identifikuje se sa pojmovima vjerske i nacionalne diskriminacije i aparthejda izraslih iz srpsko crnogorske agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida koji su počinili Srbi i Crnogorci nad Bošnjacima,

– reakcije kanadskih Bošnjaka na seriju članaka u kanadskoj štampi koji afirmišu pretpostavljenu srpsko-hrvatsku podjelu države Bosne i Hercegovine. Tada se u kanadskoj brošuri “Cantiki” pojavila i karta gdje je preko Bosne i Hercegovine napisano Croatia.

– reakcije kanadskih Bošnjaka na priznavanje poštanskih maraka genocidnog entiteta. Poštanski sistem Kanade zaračunava određenu svotu na svako pismo, paket i bilo kakvu pošiljku u genocidnom entitetu. Isto važi i u obratnom smislu gdje poštanski sistem genocidnog entiteta zaračunava takse na sve pošiljke u Kanadu. To znaći da postoje ugovori o međusobnom plaćanju između Kanade i genocidnog entiteta, što je neprihvatljivo sa aspekata međunarodnog prava po kome su jedino države subjekti poštanskog saobračaja,

– permanentnom radu kanadskih Bošnjaka na objelodanjivanju zločinaćkih radnji kanadskog generala u penziji Lewis MacKenzie. Navedeni general prilikom svoje misije u Bosni i Hercegovini u funkciji komandanta Mirovnih snaga UN je više puta u logoru “Kod Sonje” silovao Bošnjakinje koje su svoje svjedočenje zapisale u knjizi “Oficir sa ruzom”, otvoreno se svrstao na stranu agresora i obmanjivao svijetsku javnost o stvarnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Na žalost bosasnkohercegovačko pravosuđe nije voljno pokrenuti tužbu protiv generala. Silovane Bošnjakinje su spremne doći u Kanadu i javno svjedočiti o zločinama generala. Inaće general u penziji i sada vojni savjetnik i analitičar je redovan gost svih skupova kanadskih Srba. Akcijom kanadskih Bošnjaka spriječeno je imenovanje generala u Senat saveznog parlamenta Kanade.

Kanadska važna ulogu u međunarodnoj zajednici i kanadsko članstvo u Upravnom odbor Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini nije spojivo sa odnosom Vlade Kanade prema kanadskim Bošnjacima i prema Bosni i Hercegovini. Kanada zbog svog neodlučnog i neblagovremenog djelovanja, i dopuštanja agresije na Bosnu i Hercegovinu kao i genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, sada ima šansu da ukaže počast žrtvama genocida, i da u interesu sadašnjih i budućih generacija istraje u pobjedi istine i pravde za Bosnu i Hercegovinu.

Kanada treba prvo da ispravi svoje grijehe iz prošlosti kad nije htjela priznati glas većinskog izbornog bosanskohercegovačkog tijela, kad se postavila na pogrešne stvari umjesto na principe demokratije i glasa naroda kojega je trebalo poštivati i braniti. U kritično doba agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima, Kanada je bila vođena premijerom koji je dozvolio da se etnički interesi iz njegove lične familije umiješaju u vanjsku politiku zemlje.

Kroz Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini koja je u parlamentarnoj proceduri, Vlada Kanada može ispraviti greške iz prošlosti prema Bošnjacima i Bosni i Hercegovini, može popraviti svoju reputaciju na internatcionalnom planu, može poslati jasne poruke svim onim koji rade na zločinima da će uvjek podržavati mir kroz pravdu i istinu, može služiti kao model drugim zemljama da prate put u utvrđivanju genocida nad nevinim Bošnjacima, može dati nadu onima koji su je izgubili – kanadskim Bošnjacima, žrtvama zločina genocida, tako da se ovaj genocid nikad ne zaboravi, da ljudi žive zajedno u miru, poslije pobjede istine i pravde i da se nikad nikome ne ponovi ono što se desilo Bošnjacima.

I na kraju poruka kanadskim Četnicima: kanadski Bošnjaci ići će do kraja u svojoj najvažnijoj i največoj akciji, akciji usvajanja Rezoloucije o genocidu. To je naš mali ali obavezujući dug prema mrtvim i živim žrtvama smišljene i organizovane srpsko crnogorske agresije i zločina genocida. U ova nemirna vremena nema te sile koja će biti na putu borbe kanadskih Bošnjaka za pravdu i istinu o zločinu, ne u ime osvete koja je strana bošnjačkoj duhovnoj tradiciji, već u ime brige za budućnost čovjeka i civilizacije, koja se između ostalog zasniva i na dubokim korijenima ideje Bosne i bosanskog duha kroz priznavanje, poštovanje, prihvatanje i tolerisanje drugog i drugačijeg, kroz kažnjavanje zločinaca, što se sve pokušalo poništiti zločinom prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima. Kanadski Bošnjaci će bez obzira na prijetnje i pritiske učiniti sve u svojoj moći da genocid postane riječ kojom Kanadski Parlament naziva politiku agresije u Bosni i Hercegovini i da nacionalni interes Kanade bude da sve osobe odgovorne za ratni zločin, genocid i zločin protiv čovjećnosti snose odgovornost za svoje postupke i budu privedene pred lice pravde.

Poruka dobronamjernim kanadskim Srbima: odbacite akciju kanadskih četnika, ne dozvolite da još jednom, po ko zna koji put podržite nacionalističke ekstremiste iz vlastitih redova koji vas stalno dovode na osuđeničku klupu međunarodne zajednice i permanentan sukob sa komšijama.

Prijedlog rezolucije o genocidu je najbolji način da se oda moralna, pravna i osjećajna odgovornost prema žrtvama i pošalje jasna poruka budućim generacijama – istina je da je bila agresija na Bosnu i Hercegovinu, istina je da se desio zločin genocida, istina i pravda su dokučivi. Usvajanjem Rezolucije Kanada će se konačno priključiti “svjetskim akcijama borbe za istinu i pravdu”. Kanada ne smije posustati pod pritiskom četničkog lobija. U interesu je svakog kanadskog Bošnjaka, Bosanca i Hercegovca, svakog Kanađanina, prijatelja istine i pravde da ova Rezolucija bude usvojena.

Emir Ramić