Prof. Emir Ramić na čelu Odjeljenja za Sjevernu Ameriku Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Bivši predsjednik UO Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike imenovan za rukovodioca odjeljenja Instituta u Hamiltonu sa člijem da se prosire djelatnosti instituta i na Američkom tlu.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta prof. Dr. Ismet Dizdarević o bitnim razlozima i potrebama formiranja Odjeljenja za Sjevernu Ameriku je rekao:
“Nažalost, živimo u vremenu sve većeg kršenja ljudskih sloboda i prava, s težnjom ne samo da se one urede i normiraju brojnim i raznovrsnim zakonima, već je evidentno i sve prisutnije njihovo raznovremeno i raznomjesno kršenje na najbrutalniji način u brojnim oblicima zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Iz ovoga je više nego jasno da su izvori i subjekti, kako ugrožavanja, tako i ugroženih, sve viši i raznovrsniji, što se vezuje za ostvarivanje osnovnih ljudskih, civilizacijskih i kulturnih potreba, kao što su potrebe za identifikacijom, pripadanjem i zaštitom od ugrožavanja, što se manifestuje kao univerzalni ljudski i društveni problem, koji je, ne samo društveno, već i naučno značajan. Rješavanje navedenih problema u savremenom svijetu nije moguće bez valjanih naučnih istraživanja, koja svojim rezultatima obezbjeđuju značajan, validan i pouzdan naučno-saznajni osnov za pristupanje rješavanju navedenih problema, organizovanju raznovrsnih društvenih akcija, ali i prognostiku tendencije kretanja društvenih procesa koji bi se drukčije usmjeravali, kako bi se negativne tendencije po obimu rasprostranjenosti sadržaja i intenzitetu značajnije smanjile.
Na prostoru Sjeverne Amerike, prema raspoloživim procjenama, boravi približno pola miliona ljudi, porijeklom sa prostora Bosne i Hercegovine, prisilno protjeranih za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1991.-1995. i isti su žrtve brojnih i raznovrsnih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, posebno žrtve genocida iz reda Bošnjaka. To je za Bosnu i Hercegovinu ogroman ljudski potencijal koji iznosi oko 10% ukupne populacije stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Polazeći od osnovne djelatnosti Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, koji, u skladu s njom, planira, priprema i organizuje realizaciju naučnih istraživanja – po tipu teorijskih i naučnih empirijskih, po karakteru longitudinalnih i panel istraživanja, kontinuirano i sukcesivno sa polazišta i interdisciplinarnog pristupa, od značaja za nauku i aktuelnu savremenu praksu, neophodno je predmetnim istraživanjima obuhvatiti i prinudno iseljenu populaciju iz Bosne i Hercegovine, koja sada živi na prostoru Sjeverne Amerike.
Imajući u vidu značajnu prostornu udaljenost i prostor na kojem boravi, živi i radi definisana populacija, kao i teškoće organizovanja realizacije naučnog istraživanja sa prostorne distance, što uključuje angažovanje odgovarajućeg broja istraživača i značajna finansijska sredstva koja prevazilaze mogućnosti Instituta, jedino je racionalno i efikasno organizovati Odjeljenje Instituta, sa sjedištem u Hamiltonu, koje će, u skladu sa Pravilima Instituta i osnovnom istraživačkom koncepcijom, orijentacijom, a po modelu tipskih projekata, sprovoditi istraživanja na prostoru Sjeverne Amerike.
Rezultatima naučnih istraživanja, do kojih će se doći kroz naučnu proceduru, primjenom odgovarajućih metoda naučnog saznanja i naučnog istraživanja obezbjeđuje se pouzdano i istinito naučno saznanje koje će, na odgovarajući način, biti saopšteno naučnoj, političkoj i opštoj javnosti, odnosno javnom mnjenju o događanjima, događajima i izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Republici Bosni i Hercegovini na kraju XX stoljeća nad stanovništvom svih naroda, a posebno Bošnjaka.”
Djelatnost Odjeljna institute u Hamiltonu bi bile sljedeće:
-
učestvuje u pripremama i realizaciji projekata iz oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava
-
priprema, inicira, predlaže, organizuje i usmjerava naučnu saradnju Instituta (Odjeljenja za Sjevernu Ameriku) sa relevantnim naučnim i drugim institucijama i naučnim kadrovima sa prostora Sjeverne Amerike
-
učestvuje u izradi edukacijskih programa istraživača holokausta i genocida, te predlaže angažovanje odgovarajućih kompetentnih naučnika u realizaciji tih programa;
-
vrši planiranje, programiranje i organiziranje međunarodnih naučnih i stručnih skupova na raznovrsne teme iz oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava;
-
otkriva, identifikuje i utvrđuje edukacijske potrebe za povremenim predavanjima, savjetovanjima, panelima, okruglim stolovima, konferencijama i drugim edukacijskim oblicima namijenjenim bosanskohercegovačkoj dijaspori i naučnoj i stručnoj javnosti na prostoru Sjeverne Amerike;
-
planira, priprema i organizuje realizaciju po tipu pretežno empirijskih naučnih istraživanja;
-
angažuje se na polju izdavačke djelatnosti Instituta, tako što vrši prevod rezultata istraživanja Instituta, sa bosanskog na engleski jezik i obrnuto;
-
otkriva izvore finansiranja i angažuje se na obezbjeđenju materijalno-tehničkih i drugih uslova za što uspješniju realizaciju naučnih istraživanja;
-
prati izdavačku djelatnost na prostoru Sjeverne Amerike i naučnu i stručnu literaturu od interesa i značaja za djelatnost Instituta;
-
prikuplja, sređuje, sistematizuje i čuva relevantnu dokumentacionu građu od interesa za plansko-programsku djelatnost Instituta;
-
učestvuje i neposredno izvršava poslove i zadatke koje dobije od Instituta
Izvanredan izbor i odluka Univerziteta u Sarajevu
Dr Smail Cekic obrazlaze: Emir je pisao: “Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, bazirano na etno-teritorijalnim principima, je direktan rezultat genocida i kao takvo mora biti ukinuto. Ono se mora uskladiti sa uređenjem koje je postojalo prije započinjanja genocida, što uključuje i teritorijalno ustrojstvo Bosne i Hercegovine. Svi praktični efekti genocida se moraju poništiti, što uključuje i efektivan i samoodrživ povratak svih preživjelih žrtava genocida u svoje prijeratne domove uz garantovanje ekonomskih, političkih, bezbjedonosnih i kulturnih prava povratnicima. Bosna i Hercegovina mora povratiti karakter istinske multietničke države na svakom dijelu svoje teritorije, status koji je imala do započinjanja projekta genocida koji je rezultirao stvaranjem etničko-čistih teritorijalnih cjelina.
Potomci žrtava genocida, preživjele žrtve genocida, kao i država Bosna i Hercegovina, moraju biti obeštećeni u materijalnom smislu, kako bi se omogućilo ispunjavanje primarnih obaveza iz gornjih navoda. Bosna i Hercegovina mora donijeti zakon o zabrani negiranja genocida, te osigurati najstrožiju i najširu primjenu tog zakona. Politički predstavnici Bosne i Hercegovine moraju insistirati i istrajati na zahtjevima da Srbija i Crna Gora prihvate punu pravnu, političku, materijalnu i moralnu odgovornost za genocid, te da se obavežu da će u potpunosti podržavati i pomagati poništavanje efekata genocida i sprječavati bilo kakve buduće pokušaje za ponavljanje genocida u Bosni Hercegovini”.
Emir je branio čast Bošnjaka svojim perom u vremenu kada sile zla nisu prestale atakovati na Bosnu i Hercegovinu i njen najbrojniji narod. On je jedan od svijetlijih primjera koji ukazuje na mogućnost da Bošnjaci mogu imati bolju i sretniju budućnost samo ako budu jedinstveniji i dosljedniji u borbi za opstanak naroda i države.
Emir je u dijelu svijeta koji mnogi smatraju najrazvijenijim otvoreno i javno digao bošnjački glas istine o genocidu, tražeći pravdu prema zločincima. Pokušao je Bošnjake motivirati da se okrenu vlastitoj tradiciji i originalnosti, koja zagovara put sredine, umjerenosti i solidarnosti. Neumorno je ukazivao na opasnost i njene posljedice kojima su Bošnjaci i dan danas izloženi. Posebno je isticao da Bošnjaci u Sjevernoj Americi iz sjevernoameričkih društava trebaju uzeti ono što će ih činiti jačim i organizovanijim, uz njegovanje pozitivnih običaja, dobrih navika, kulture i tradicije bošnjačkog naroda.
Neumorni borac za svakog Bošnjaka, Bosanca, vječiti zaštitinik potlačenih, ugnjetovanih, silovanih, rodoljub i patriota Emir Ramić nastavlja svoj rad. Poželimo mu sve najbolje na novom zadatku koji domovina odabrala za njega.