Facebook
Twitter
YouTube

Bosna i Hercegovina (BiH) Neće Biti Talac Kosova

Ne postoji pravna veza između događaja na Kosovu i BiH
 
Nema nikakve sličnosti između situacije na Kosovu i BiH. Svaka za sebe je specifična i zasigurno jedna na drugu ne mogu imati nikakvog uticaja. Republika Srpska {RS} je entitet unutar BiH, a prema ustavu BiH suverenitet i teritorijalni integritet su u nadležnosti države BiH. Prema tome, jedan njen dio, koji objektivno nema karakter države, ne može raspisivati referendum o samoopredeljenju.

U BiH, gdje postoji nacionalna izmiješanost stanovništva, ne postoje nikakvi mehanizmi, niti bilo kakva ustavna ili faktička mogućnost da bi se bilo koja nacija mogla opredjeljivati.  Vođstvo RS, prije svega SDS, novembra 1991. godine je organizovalo takozvani plebiscit, u kome su bili plavi listići za Srbe, a žuti za pripadnike ostalih naroda. Pitanje je glasilo: “Da li ste za to da BiH ostane u sastavu Jugoslavije?” Taj plebiscit nikada niko nije priznao i on se spominje samo zato da bih pokazalo o kakvom se besmislu radi kada neko pokušava da uopšte razmišlja o tome da unutar BiH izdiferencira jednu naciju.

Prava naroda na samoopredjeljenje je formulisano u procesu dekolonizacije i podrazumijeva pravo naroda sa određene teritorije da raspolaže svojim resursima, a to se ni na koji način ne može primijeniti na BiH koja je suverena, nezavisna država sa međunarodno priznatim granicama. U BiH građani ostvaruju suverenitet, dok su narodi konstitutivni, a pojam konstitutivnosti je ispod pojma suvereniteta. Nijedan konstitutivni narod u teorijskom smislu nema suvereno prava, on samo ima pravo da zajedno sa ostalim narodima učestvuje u odlučivanju na ravnopravnoj osnovi.

U vrijeme raspada bivše Jugoslavije, u okviru konferencije za bivšu Jugoslaviju, postojala je arbitražna komisija za pravna pitanja koja se sastojala od predsjednika ustavnih sudova iz devet evropskih zemalja. Slobodan Milošević je 1991. godine toj komisiji postavio pitanje da li srpski narod u Hrvatskoj i BiH ima pravo na samoopredjeljenje. Odgovor je bio nedvosmislen – granice međunarodno priznatih država su nepromjenljive i srpski narod unutar ove dvije države nema pravo na samoopredjeljenje.
 
RS ima pravo da raspisuje referendum, ali samo o pitanjima iz svoje nadležnosti, A njena nadležnost nije odlučivanje o suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, o promjenama granica i o promjenama ustavnog uređenja BiH. Nad RS je je presuda Međunarodnog suda pravde da je počinila genocid u Srebrenici. Takva RS je jedini recidiv «Velike Srbije» koji je ostao na prostorima bivše Jugoslavije i kao takva nema budućnost.
 
Ideja ili prijetnja da će se RS odvojiti iz BiH ili pripojiti Srbiji ako Kosovo dobije nezavisnost refleksija je neugašene težnje za „Velikom Srbijom“, odnosno težnje da se barem nešto od tog projekta zbog čega su pokrenuti nedavni ratovi, sačuva. Ideja da se kompenzira Srbija za nezavisnost Kosova je zapravo ideja da se nečime zadovolji, nagradi onaj ko je pokrenuo i vodio ratove za teritorije. Da ih nagradimo da više ne ratuju za tuđe teritorije. Ali od toga ništa nema. Niti se smije dozvoliti da se ista kompenzira onima koji su zaslužili kaznu za zločine. A naročito da se pravi takva «ravnoteža» u stilu, ako mi je spriječeno otimanje od jednog da se «namirim» i otmem od drugog susjeda.
 
Bošnjaci na Kosovu kroz nacionalne i državne institucije Kosova trebaju zaštititi bošnjačko biće od nestajanja
 
Bošnjaci na Kosovu su rasuti po cijeloj kosovskoj teritoriji od Leposavića, Kosovske Mitrovice, Prizrena, Dragaša, Restalice do Peći sa največim brojem u Dobrusi i Vitomirici. Oni su u opasnosti od raznih kulturloško, jezičko, duhovno, tradicijskih uticaja u čemu je asimilacija najveći problem. Bošnjaci na Kosovu su kroz nacionalne i državne institucije Kosova uradili dosta na planu zaštite bošnjačkog bića od nestajanja. Počevši od direktnog uticaja na poboljšavanje bezbjednosnih prilika koje su donijeli ratovi, organizovanje nastave na bosanskom jeziku, čime su Bošnjaci na Kosovu po prvi put dobili priliku da na svom jeziku uče svoju kulturu, historiju, tradiciju i duhovnost, bez sadržaja koji bi ih naveli na mržnju prema drugima, a što kod drugih to nije slućaj. Tako su Bošnjaci sa Kosova dobili mogućnost i priliku da školuju generacije koje više neće biti amorfna masa bez identiteta, primorani da se prilagođavaju svakome od ekstremnih nacionalista do takozvanih internacionalista. Na tom planu je učinjeno mnogo, ali je potrebno uložiti još više snage i napora da se taj process zaokruži i sprijeći svaka mogućnost i pokušaj manipulacije Bošnjaka Kosova. Jer Bošnjaci Kosova su integralni dio ukupnog Bošnjaštva, pripadaju jedinstvenom bošnjačkom tkivu koje je historijski, kulturološki i duhovno nedjeljivo. Bošnjaci su orginalan narod što se formirao na specifičan način, stičući svoju kulturu, koja jeste evropska ali sa snažnim pečatom onogo što se naziva bošnjačko-osmanski stil i način življenja. U tome i jeste vrijednost bošnjačke kulture, to je bošnjačka posebnost po kojoj se razlikuju od drugih.

Emir Ramić
Predsjednik KBSA