Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA, www.bosniak.org, info@bosniak.org), je u cilju: inteziviranja aktivnosti na planu realizacije interesa građana BiH koji žive u Sjevernoj Americi, što bolje prezentacije najboljih vrijednost BiH u američkom i kanadskom društvu i inteziviranja saradnje BiH i SAD i Kanade na političkom, ekonomskom, kulturnom i naučnom polju odlučio da posjeti sva diplomatska predstavništva BiH u Kanadi i SAD i Ambasade SAD i Kanade u Sarajevu.
U tom cilju početkom novembra delegacija KBSA je posjetila Misiju BiH u UN. Delegaciju KBSA je primio Nj.e. ambasador Miloš Prica zajedno sa svojim saradnicima gospođom Mirsadom Čolaković i gospođom Majom Ramljak.
U petak 15. 12. 2006. godine delegacija KBSA u sastavu: Emir Ramić, Mirsad Smajić, Milada Medinić i Željko Milićević je posjetila Ambasadu BiH u Ottawi, Kanada. Delegaciju je primio Nj.e. ambasador Milenko Mišić i zamjenik ambasadora i savjetnik za ekonomska pitanja gospodin Fuad Džidić.
Na početku prijema Emir Ramić, predsjednik KBSA je upoznao ambasadora Milenka Mišića o stavovima KBSA po pitanju aktuelne situacije u BiH
1. KBSA smatra da se ne smije odustati, niti treba više pregovarati o tri principa za reformu policije, koja su usaglašena političkim dogovorom, a koje Milorad Dodik na svaki način pokušava zaobići kako bi saćuvao policiju RS, kao posljednji od stubova njene genocidne paradržavnosti i svoje neprikosnovene moći, kako bi održao kod svojih pristalica neprijateljstvo prema cjelovitoj državi BiH, kako bi stalno gajio opstrukcije na putu BiH ka normalnoj evropskoj državi, kako bi oponirao građanima BiH kojima je do reformi države i ozdravljenja slobodnog, civilnog društva. Reforma policije znaći za Dodika izbijanje zadnjeg stuba na kojima počiva RS i njegova vlast. Zato KBSA smatra da nema više popuštanja Dodikovim drskim maksimalističkim zahtjevima, jer prošlim popuštanjima on je uvjek dobijao onoliko koliko je zamislio, stalno otkidajuči po komad bh suverenosti. Ne može se tolerisati diktat RS, tvorevine nastale na agresiji i genocidu. KBSA protestuje zbog neprihvatljivog ponašanja Republike Srpske kao podržavljenog entiteta, produkovanog na osnovama agresije i genocida, legalizovanog u Dejtonu, gdje se ovaj entitet sve više bavi poslovima koji su u nadležnosti države BiH. Sam naziv RS je velika historijska nepravda jer riječ “Srpska” je u bosanskom jeziku prisvojna imenica, dakle republika koja pripada samo Srbima.
2. KBSA smatra da se reforme u BiH mogu provoditi bez usvajanja amandmana na Ustav BiH. BiH ne trebaju ustavne promjene, već novi Ustav koji neće potvrđivati ono što je nastalo agresijom i genocidom, koji neće prihvatiti etnički princip, već demokratski, građanski princip funkcioniranja BiH. Ne smije se zaboraviti da su na izborima građani glasali protiv ustavnih promjena i prvog paketa amandmana. Zato ne treba dozvoliti da ustavne promjene budu odbijene dva puta {aprilsko odbijanje u Parlamentarnoj skupštini i izborna pobjeda protivnika ustavnih promjena koje cementiraju stanje nastalo agresijom i genocidom}. Propali ustavni amandmani su kompatabilni sa projektom Velike Srbije, a inkompatabilni sa cjelovitom, nezavisnom i suverenom državom BiH.
3. KBSA osuđuje sramno odlikovanje holandskog bataljona iz sastava UNPROFOR-a u režiji Vlade Kraljevine Holanadije, bataljona koji je suodgovoran za genocid u Srebrenici. KBSA smatra da je na provokaciju holandske Vlade, država BiH morala reagirati diplomatskom notom u ime zaštite dostojanstva države BiH i zaštite žrtava agresije i genocida koje poniziše Holanđani.
4. KBSA ističe da je prodaja dijela telekomunikacionog sistema BiH koji se zatekao na teritoriji RS još jedna antibosanska faza otuđivanja svebosanskohercegovačkih materjalnih dobara u ime velikosrpskog posla posrbvljavanja RS.
5. KBSA izražava zabrinutost opstrukcijama i sporošću u implementaciji izbornih rezultata. Prošla su dva mjeseca, a ne naziru se konačna politička rješenja. Pozivaju se parlamentarne političke stranke da se hitno pristupi tom procesu. Bosna i Hercegovina nema vremena za čekanje. Sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta FBiH i kantonalnih skupština treba održati u urgentnim rokovima, kako bi se ubrzao tranzicijski put BiH u evroatlanske integracije. KBSA se suprostavlja svim vrstama koaliranja i podjele vlasti sa onima koji su protiv suverene, nezavisne, cjelovite države BiH, koji su protiv reformi koje imaju za cilj jačanje države i otvorenog, slobodnog, civilnog društva.
6. KBSA poziva Međunarodni sud pravde u Hagu da odbaci zahtjev Crne Gore za izuzimanje od odgovornosti po tužbi Bosne i Hercegovine za agresiju i genocid. SRJ i SCG i njeni sljednici su odgovorni za agresiju i genocid i tu odgovornost nije moguće izbjeći razdvajajnjem Srbije i Crne Gore. KBSA zahtijeva neodložnu, bezuvjetnu i potpunu saradnju s Haškim tribunalom i hapšenje odbjeglih haških optuženika uključujući Karadžića i Mladića. KBSA još jednom daje punu podršku Haškom tribunalu i Karli Del Ponte.
7. KBSA pozdravlja prijem Bosne i Hercegovine u PFP, kao značajan korak na postizanju ključno sigurnosno političkog cilja BiH tj. prijema u NATO savez.
8. KBSA se protivi najavljenom ukidanju Bonskih ovlasti i na taj način transformacije OHR-a. To je moguće učiniti tek nakon zaključenja Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, ustavnih reformi i reforme policije.
9. KBSA smatra da entiteti u Bosni i Hercegovini ne trebaju imati svoja obilježja i da se na taj način najbolje mogu ispoštovati donesene odluke Ustavnog suda o entitetskim obilježjima. Zastava, grb i himna Bosne i Hercegovine trebaju biti jedina obilježja na cijeloj teritoriji države.
Zatim je Emir Ramić informisao Ambasadora BiH u Kanadi o najvažnijim uspjesima KBSA u Kanadi. Između ostalog predsjednik KBSA je istakao:
1. Bosanski jezik je priznat u Kanadi kao World Heritage Language. Time je pozitivno okončano višegodišnje lobiranje KBSA u Kanadi za priznavanje bosanskog kao internacionalnog jezika. Internacionalni jezici su klasifikovani u Kanadi putem “The Classical Studies and International Languages”, čime se omogućava otvaranje škola bosanskog jezika za djecu od 9 do 12 godina. To pruža i mogučnost učenja bosanskog jezika kao kreditnog kursa u kanadskim srednjim skolama i upotrebu bosanskog jezika u svim službenim dokumentima lokalnog, profincijskog i federalnog značaja u Kanadi, te upotrebu bosanskog jezika u zvanicnim kanadskim statističkim dokumentima. Priznavanje bosanskog jezika kao sredstva komunikacije i mišljenja Bošnjaka u Kanadi predstavlja veoma važan korak u smislu očuvanja i jačanja bošnjačke kulture i tradicije u kanadskom društvu, te važan korak u prihvatanju kanadskih Bošnjaka kao lojalnih građana Kanade.
2. Hon. Jean Augustin, bivši član kanadskog parlamenta i bivši ministar za multikulturalizam, je na prijedlog KBSA spnzorisala Izjavu -Rezoluciju KBSA povodom genocida u Srebrenici u kanadskom parlamentu. Ona je istakla da je na BiH izvršena agresiija od strane Srbije i Crne Gore u saradnji sa bosanskim Srbima, da je 11 juli 2005. godine Dan kada se svi Kanađani trebaju pridružiti kanadskim Bošnjacima u sječanju na nevine žrtve največeg genocida u Evropi poslije Drtugog svijetskog rata, da cijela 2005. godina treba biti godina sječanja Kanađana na srebrenički genocid. Kanadski parlament je tada usvojio posebnu Izjavu – Razoluciju KBSA o genocidu u Srebrenici.
3.KBSA je organizovao dostojanstven protest ispred zgrade kanadskog parlamenta povodom 10. godišnjice genocida u Srebrenici. Bošnjaci su tada razvili transparent sa imenima 8106 srebreničkih zrtava. Učesnici protesta su od kanadske vlade zatražili konkretnije angažovanje Kanade po pitanju istine i pravde o agresiji i genocidu u BiH. Tada je delegacija KBSA položila vjenac na Peacekeeping Monoument, kao prva delegacija iz BiH koja je to učinila.
4. Po prvi put popis stanovništva Kanade je preveden na bosanski jezik. Paralelno sa priznavanjem bosanskog jezika, KBSA je zahtijevao upotrebu bosanskog jezika u svim dokumentima Kanade. Jedno od najvaznijih mjesta gdje se upotrebljavaju jezici naroda u Kanadi je popisa stanovništva Kanade.
5. KBSA je redovno pozivao kanadske Bošnjake i sve građane BiH u Kanadi da izađu na federalne, provincijske i lokalne kanadske izbore i tako pokažu da su cilvilizovan narod-lojalan Kanadi, izraze demokratsku volju kanadskih Bošnjaka, direktno utiću na političke tokove u Kanadi, kreiraju političku, ekonomsku i kulturnu klimu u Kanadi koja će odgovarati bošnjačkim i bh interesima. KBSA je izradio posebnu platformu za podržavanje onih kanadidata na kanadskim izborima koji: podržavaju: demokratsku, cjelovitu i prosperitetnu državu BiH, rad Haskog tribunala i tužiteljice Karle Del Ponte, hapšenje svih ratnih zločinaca, skidanje imuniteta za generala Luisa Mekenzia, integraciju BiH u evroatlanske asocijacije, formiranje Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu. KBSA je redovno planirao i izvršavao aktivnosti na planu jačanja svijesti Bošnjaka i svih građana BiH koji žive u Kanadi da se registruju i izađu na izbore u BiH.
6. KBSA je poslao protesno pismo The Trilium fondaciji u Torontu po pitanju dodjeljivanja 75000 dolara Četničkom ravnogorskom pokretu u Kandi, od kojih je isti izgradio bistu Draži Mihajloviću u njegovoj prirodnoj veličini. Donacija je otišla organizaciji koja je od čitavog demokratskog svijata optužena za genocid i zločin protiv čovjećnosti. KBSA je dobio odgovor fondacije u kome se kaže da ista nije znala o činjenicama koje je prezentovao KBSA.
7. Poslao protesno pismo najmultikulturalnijem univerzitetu u svijetu – Univerzitetu u Ottawi po pitanju pokušaja otvaranja mirovnih studija na etnički očišćenom Univerzitetu u Banja Luci. Pokušaj je uslijedio poslije tajne posjete tadašnjeg ministra vanjskih poslova BiH Mladena Ivanića Ottawi u saradnji sa tadašnjim ambasadorom BiH u Kanadi prof. dr. Vjekoslavom Domljanom. Pokušaj je propao jer je KBSA dobio odgovor od Rektora Univerziteta u Ottawi da nema ništa od mirvnih studija na Univerzitetu u Banja Luci.
8. KBSA je zatražio od kanadske vlade skidanje imuniteta za generala Luisa Mekenzia u cilju njegovog izručenja BiH.
Na kraju poslije višesatne veoma plodne, konstruktivne i srdačne diskusije usvojeni su zaključci u čijoj realizaciji će zajedno učestvovati Ambasada BiH u Kanadi i KBSA. Od zaključaka izdvajamo:
1. Inteziviranje aktivnosti u bileteralnim odnosima između Kanade i BiH u oblastima socijalnom i penzionom osiguranju, dvostruko oporezivanje, zaštite i unapređenja investicija, građanska i sudska prava.
2. Po pitanju dvojnog državljanstva konstatovano je da Kanada uvažava dvojno državljanstvo te sa tog aspekta za Kanadu nije potreban nikakav sporazum u smislu priznavanja bh državljanstva. U tom smislu KBSA će ponovo inicirati kod nadležnog organa u BiH izmjene Zakona o državljanstvu.
3. Ambasada BiH će se više angažovati u smislu apela na kanadske vlasti za potpunije finansiranje škola bosanskog jezika, te apela roditeljima – građanima BiH koji žive u Kanadi da ispolje više odgovornosti u smislu redovnog slanja svoje djece u škole bosasnkog jezika.
4. Ambasador je upoznao KBSA sa pozitivnim četvorogodišnjim trgovinskim saldom izneđu BiH i Kanade. Međutim to ni izdaleka nije dovoljno. Razlog je nedostatak strategije marketinga najboljih vrijednosti BiH na kanadskom tržištu. Obostrano je izražena potreba za institucionalizacijom ekonomske diplomatije, te naročito Počasnog konzula Kanade u Torontu, ekonomskom, kulturnom i naučnom centru Kanade u kome živi 80% popilacije građana bh prijekla u Kanadi.
5. KBSA će pokrenuti inicijativu za izmjene Izbornog zakona BiH u smislu pojednostavljenja registracije i izlaska na izbore. KBSA predlaže mogučnost glasanja u diplomatskim predstavništvima BiH. Ambasador je istakao veoma dobru aktivnost KBSA u pogledu tumačenja značaja registracije i izlaska na izbore.
6. Obostrano je izražena potreba za realizacijom inicijative KBSA o formiranju Kluba prijatelja BiH u Kanadskom parlamentu. Po tom pitanju nastaviti će se zajednička aktivnost Ambasade BiH i KBSA.
7. Ambasada BiH i KBSA će se zajednički angažovati na planu ispitivanja mogućnosti studenskih razmjena između univerziteta u Kanadi i BiH. Također je dogovorena zajednička aktivnost po pitanju ispitivanja potrebitosti sporazuma između dvije zemlje u pogledu nostrifikacije diploma.
Poslije sastanka u Ambasadi BiH, održan je kraći radni dogovor u okviru lobi grupe KBSA za Kanadu. Dogovoreno je da lobi grupa ostane kao specijalizovani dio kongresa za lobistička pitanja bez potrebitosti registracije iste kao posebne organizacije. Takođe su dogovorene osnovne aktivnosti u procesu lobiranja za bošnjački i bh interes u Kanadi.
Press služba KBSA