1. marta 1992. godine održan je referendum o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine. Taj prelomni događaj za našu domovinu omogućio je državni legalitet i legitimitet Bosni i Hercegovini kao i pravo na odbranu u nastupajućoj brutalnoj agresiji od Srbije i Crne Gore, a kasnije i Hrvatske.
Od 64% građana BiH, koji su se odazvali na referendum, na pitanje “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”, apsolutna većina od 99.44% glasala je “Za”. Poštujući izraženu volju građana BiH, Vijeće ministara Evropske unije je 6. aprila 1992. godine donijelo odluku o međunarodnom priznanju Republike Bosne i Hercegovine, koja 22. Maja iste godine, Rezolucijom Ujedinjenih Nacija br. 757, postaje 177. punopravna članica Ujedinjenih Nacija (UN). Ovo su činjenjice koje je historija zabilježila i koje nikakva politika negiranja ili nepriznavanja Dana nezavisnosti BiH ne mogu opovrgnuti ili izbrisati. Ova istorija je pisana i krvlju BiH građana i patriota koji su postali žrtve otvorene agresije velikodržavnih planova susjeda ali i svjedoci i branitelji njene hiljadugodišnje postojanosti, tradicije suživota i multikulturne esencije.
Protivnici tog bitka bosanskohercegovačke postojanosti i opstojnosti svoje moralno i ljudsko pa i vojničko dno dosegli su činom genocida ostavljajući svojim potomcima stid kojeg sami nisu spremni prihvatiti i priznati. Danas u miru, cilj im je prikazati Bosnu i Hercegovinu kao nepostojeću državu uspostavljenu dejtonskim mirovnim ugovorom, i u tome ne prezaju napadati institucije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud kao vitalni organ naše države. Radi se o nastavku postojanja i djelovanja nasljednika politike mržnje, teritorijalnog ekskluziviteta i etničkog čišćenja, segragacije i aparthejda u entitetu “Republika Srpska” koja krši i guši građanska prava sprečavajući državu i njene građane da budu suvereni na cijelom teritoriju BiH. Vrhunac takve politike ogleda se u Miloradu Dodiku i njegovim političkim potezima.
Veliku odgovornost za postojeće krizno stanje snosi i Međunarodna zajednica koja je kreirala uvjete za takvo antidržavno djelovanje. Međutim, trebamo biti samokritični i pokušati sami da pronalazimo rješenja, obzirom da imamo tu odgovornost kao pripadnici većinskog naroda u Bosni i Hercegovini. Dio krivice snosi i mnogobrojna dijaspora koja svojom pasivnošću i izbornom apstinencijom doprinosi produženju takvog stanja. Nadamo se da ćemo učešćem na izborima u BiH iskoristiti svoju građansku obavezu i pravo i pokazati da je BiH nezavisna i suverena država zato što to njeni građani, ma gdje bili, žele i potvrđuju. To jedino možemo učiniti prijavom boravišta u manjem entitetu i glasanjem za kandidate koji će raditi za jedinstvenu i suverenu BiH, državu svih građana, naroda i narodnosti.
Upravni Odbor KBSA svim građanima BiH čestita Dan nezavisnosti uz poziv da prigodnim manifestacijama u svojim sredinama obilježimo ovaj praznik i svojom aktivnošću učinimo sve da ovaj datum bude priznat i obilježavan na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine. Ove godine, centralno obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine je u Torontu sa specijalnim gostom, Predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željkom Komšićem.
DOMOVINO SRETAN TI DAN NEZAVISNOSTI!
Upravni Odbor KBSA