Saopćenje KBSA povodom odluke Vijeća ministara BiH o Sutorini

Bosnia_19th_centuryKongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) oštro osuđuje jučerašnju odluku Vijeća Ministara BiH da utvrdi Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica. KBSA i Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) su 9. Oktobra, u zajedničkom otvorenom pismu Predsjedništvu BiH, upozorili da je Sutorina povjesni dio državnog bosanskohercegovačkog teritorija, te da je ilegalnim usmenim internim dogovorom nekadašnjih visokih komunističkih funkcionera Đure Pucara i Blaže Jovanovića 1947. godine ustupljena Crnoj Gori u zamjenu za lovište u dolini Sutjeske kod Foče.  Podsjecamo da je, na sjednici Berlinskog kongresa 1878 godine , Sutorina verifikovana kao dio BiH i drugi izlaz na more te je sve do 1947 godine u svim geografskim mapama BiH, Sutorina pripadala nasoj domovini. 

Razmjena ovih teritorije je ilegalna i protiv Ustava Jugoslavije iz 1946 godine koji je predviđao da samo Narodna Skupština Federativne Narodne Republike Jugoslavije može vršiti razgraničenje između narodnih republika, kao i da se granice Narodne Republike BiH ne mogu mijenjati bez njenog pristanka.  Ne postoji nijedan zvaničan document koji je ratifikovao ovaj usmeni sporazum i prema tome on ne može biti priznat od institucija Bosne i Hercegovine. Ove historijske činjenice su također podržala brojna udruženja i intelektualci, ukljjučujući Udruženje geografa u BiH, i prof. dr. Suad Kurtčehajić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Izražavajući mišljenje američkih i kanadskih Bošnjaka i mnogobrojnih intelektualaca, zahtjevamo od svih poslanika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da ne dozvole historijsku krađu povijesnog bosanskogherčegovačkog teritorija i drugog izlaza na more.  Osuđujemo izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH, Nebojše Radmanovića, kojom se odriče teritorija Bosne i Hercegovine i zahtjevamo od članova Predsjedništva, Bakira Izetbegovića i  Željka Komšića da se javno izjasne po ovom pitanju i učine sve u njihovoj mogućnosti da zaštite povijesti teritorijalni integritet države BiH. Smatramo potpuno nerazumnim prihvatiti potpisivanje definitivnih granica sa Crnom Gorom dok Medjunarodni sud pravde na osnovu bosanskohercegovačkog zahtjeva ne arbitrira to pitanje.  Nitko nema pravo da potpisuje međudržavne granice bez saglasnosti građana koji se nikad nisu odrekli tog teritorija.