Konvencija KBSA: Usvojena Deklaracija Bosanskohercegovačke Dijaspore

Konvencija KBSA: Usvojena Deklaracija Bosanskohercegovačke DijasporePolazeći od “Povelje Bošnjaka” usvojene na naučnom skupu “Bošnjaci i Bosna” održanom u Torontu, Kanada, 26.11.2010., te “Smjernica za održivu budućnost BiH” usvojenih na Okruglom stolu 7. maja. 2011. u Grand Rapidsu, Michigan, na Tribini pod naslovom “Uloga BiH dijaspore u izgradnji održive Bosne i Hercegovine” održanoj 26.11.2011. u okviru Konvencije Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) u Chicagu, povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine (BiH) usvojena je

DEKLARACIJA BOSANSKOHERCEGOVAČKE DIJASPORE

1. O DRŽAVI BiH

1.1. Razvitak demokratske, prosperitetne, jedinstvene, suverene, održive države BiH i njeno kulturno-povijesno pozicioniranje u euro-atlantske intergracije je glavni interes bosanskohercegovačke (bh) dijaspore.

1.2. U svijetu se pojam nacije poklapa sa pojmom države. Taj koncept je usvojila internacionalna zajednica, na osnovu njega su zasnovane skoro sve države u svijetu, a među njima i BiH, te je priznata i primljena kao 177. punopravna članica Ujedinjenih nacija, maja 1992. godine, kao bosanskohercegovačka nacija (država).

1.3. Dejtonski ugovor (Ugovor) je zaustavio rat u BiH, ali nije trajno riješio pitanja ratnih zločina prema svim građanima RBiH, kao i genocid nad njenim bošnjačkim narodom. Uz to što je prihvatio rezultate dvodržavne agresije na RBiH i genocid nad bošnjačkim narodom, Ugovor je ostavio nedefinirane unutarnje odnose i političku nestabilnost. BiH je potrebna bitna promjena politike, političkog mišljenja i zaustavljanje konstantnog negativnog djelovanja iz susjednih država.Ustavni sporazum za BiH je dio Ugovora (Anex IV) i na nezakoniti način je prekršio Ustav Republike BiH. Dejtonski ustav je narušio princip ustavnosti države BiH i bez predviđene procedure suspendirao Ustav RBiH. Ustav internacionalno priznate 177. članice Ujedinjenih nacija može se mijenjati samo po predviđenoj proceduri i mora biti osnova svih pregovora o ustavnim i političkim reformama u BiH.

1.4. Bosanskohercegovačka dijaspora upozorava da se nastavlja velikodržavni ekspanzionizam prema BiH.

1.5. Bosanskohercegovačka dijaspora smatra da su za krizno stanje u BiH pored antibosanski usmjerenih elemenata koje negiraju njezin suverenitet, teritorijalni integritet i jedinstvo, krivi i odsutnost osjećanja državotvornosti kod određenih bošnjačkih lidera i stranaka, što dokazuje da državi BiH ne trebaju tradicionalni lideri i autoriteti, već institucije demokratske države i civilno društvo. U tim institucijama trebaju sjediti sposobni, obrazovani, odgovorni ljudi koji poštuju princip vladavine zakona.

1.6. Srpski lobi, srbijanski nacionalisti u SAD i Kanadi, te u Europi vode intenzivnu kampanju protiv Bošnjaka i države BiH, kroz negiranje genocida koji je počinjen protiv Bošnjaka, širenjem laži, poluistina, manipuliranjem šire javnosti. U medijima se vodi intenzivna koordinarana akcija srpskih ultranacionalista protiv KBSA te Međunarodnog Instituta za istraživanje genocida iz Kanade (IRGC).

1.7. BH Dijaspora smatra da predstavnici BiH države trebaju aktivnije da promoviraju interese BiH prema pravnom i političkom sistemu SAD i Kanade, da se više angažira oko prijema BiH u NATO i Europsku Uniju (EU). KBSA moze da koordinira preko partnera lobiranje u ime BiH, ne samo u Americi i Kanadi, nego i u Europskoj Uniji. U Briselu je potrebno veće prisustvo Bošnjaka i BiH. Država BiH mora da financira lobiranje u interesu BiH. Mora se više ulagati u lobiranje i biti prisutniji u medijima u SAD i Kanadi. Trebaju se političke, akademske i šire narodne mase pokrenuti zarad narodnih pitanja Bošnjaka.

1.8. Bh političari su u posljednjih 16 godina u konstantoj defanzivi. Bošnjaci moraju imati konkretan nacionalni, politički plan i program rada koji će aktivno djelovati protiv vanjskih faktora koji destabiliziraju BiH. Konkretnim zadacima i smjernicama Bošnjaka u BiH i dijaspori mogu ojačati centralne insitucije, sprovesti adekvatnu reformu i konačno stvoriti uvjete za dugoročnu održivost BiH i njezin ulazak u NATO i EU. BiH mora imati jaku centralnu vladu, koja neće biti držana kao taoc od strane bilo kojeg entiteta, sa autoritetom da donosi zakone koji zastupaju interese svih konstitutivnih naroda.

2.O AKTIVNOSTIMA BH DIJASPORE

2.1.Političko, akademsko i medijsko prisustvo i uvezivanje u SAD, Kanadi i EU

• Povećati prisustvo kroz politički, obrazovni, pravni angažman u SAD i Kanadi. Na federalnom nivou u Kanadi i SAD, BiH dijaspora i država BiH moraju imati jače prisustvo, kroz sastanke i direktne komunikacije sa predstavnicima kanadske i američke vlade, administracije, pravnim i političkim organizacijama, sa univerzitetima, akademskim i istraživačkim institucijama.

• Pojačati prisustvo i lobiranje u Europskoj Uniji preko BiH organizacija prisutnih u EU.

• Jačati prisustvo Bošnjaka i BiH države u međunarodnim medijima, kroz intervjue, naučne i stručne radove o agresiji na BiH, genocidu nad Bošnjacima, zastupati interese Bošnjaka u svjetskim medijima, pisanjem i govorima na engleskom, ali ta borba mora biti zasnovana na naučnim činjenicama, sa ili bez podrške od strane političkih krugova iz BiH.

• Uvezivati probosanske i bošnjačke snage širom svijeta, putem Sporazuma o suradnji. Sve organizacije nemaju isti pristup radu i djelovanju ali svaka na svoj način može doprinijeti boljoj budućnosti BiH i Bošnjaka ukoliko se nađe zajednički stav.

• Treba povezati i na partnerskim osnovama ujediniti postojeće organizacije, na principima koje je započeo KBSA prije dvije godine potpisujući protokol o suradnji sa Vijećem BiH organizacija u Australiji.

2.2.Procesuiranje ratnih zločina i ostvarivanje pune odgovornosti za agresiju i genocid

• Insistirati na punoj odgovornosti za počinjene zločine i razaranja u BiH, pokrenuti ponovno tužbu BiH protiv Srbije pred međunarodnim sudovima. Desetine hiljada ljudi je pobijeno, hiljade žena je silovano, stotine hiljada ljudi protjeranao, nastale su stotine koncentracionih logora, spaljena su i porušena naselja, gradovi i kulturno-povijesni spomenici kao znakovi bošnjačkog postojanja širom BiH. Genocid i agresija u BiH traju od aprila/maja 1992. i završava se u julu 1995. godine u Srebrenici.

• Ne dozvoliti stavljanje u ravnopravan položaj agresora i žrtve, te ne pristati ni na kakve političke pritiske da se Srbija stavlja u jednak položaj sa stradalim i oštećenim državama iz okruženja.

• Insistirati na procesuiranju svih ratnih zločina, kompenzaciji žrtava agresije, nasilja, genocida i produžetku rada Haškog tribunala kako bi se sudilo ratnom zločincu Ratku Mladiću.

• Podržati političke, vjerske i pravne institucije Bošnjaka koje se bore za BiH, Bošnjake u dijaspori a i u BiH.

2.3.Političko i pravno rješenje za BiH

• Zalagati se na održivom političkom rješenju za BiH uključujući ukidanje entiteta u BiH – sadašnji sistem entiteta je neodrživ, prvi korak bi trebao biti ukidanje kantona u BiH.

• Ukinuti entitetsko glasanje. Ukinuti sve zakone u BiH i entitetima koji definiraju entitetsko državljanstvo. Državljanstvo BiH mora ostati dovoljno i jedino pravno rješenje za sve građanje BiH, bez obzira u kom entitetu oni bili nastanjeni. Da se na dokumentaciji i obrascima poput JMBG i sl. ukine zahtjev o podacima koji se tiču entitetskog porijekla ili pripadnosti. Garantirati konstitutivnost na čitavom teritoriju BiH.

• Usvojiti Zakon o dijaspori sa ukidanjem ili zadovaljajućom revizijom člana 17.

• Ukinuti uvjet da dokumenti (rodni list sa JMB i potvrda o BiH državljanstvu ne smiju biti stariji od 6 mjeseci – s obzirom da ovaj uvjet uzrokuje gubitak vremena pri podnošenju zahtjeva i omogućava otezanje procedure. U državama demokratskog sistema svaki građanin jednom dobiva po rođenju rodni list koji je za cijeli život važeći kao i drzavljanstvo. Ukoliko je osoba rođena u državi BiH ili ukoliko su roditelji državljani (jedan ili oba roditelja) BiH uz koje dijete automatski prima državljanstvo, a po punoljetnosti dijeteta od (18 godina) stiče pravo da dobije svoj odvojeni dokument o državljanstvu koji se automatski prepisuje sa roditeljeve potvrde o državljanstvu.

• Zaštiti privatnu nepokretnu imovinu. Zabraniti oporezivanje imovine i neobrađenog zemljišta povratnika u RS, jer prognanici bez povratka ne mogu ni obrađivati zemljište.

• Tražiti usvajanje zakona o zabrani i kažnjivosti negiranja genocida nad Bošnjacima i holokausta nad Bosanskim Jevrejima. Plemeniti posao koji su započeli bošnjački prvaci (od kojih su mnogi zbog toga završili po Jasenovcu i drugim balkanskim kazamatima) 1941. potpisivanjem “Muslimanske Deklaracije” kojom se u sred nacističke okupacije u porobljenoj Evropi po prvi put zahtijevala zaštita bh. Jevreja i Roma. Spriječiti sve pokušaje minimizacije kako bosansko jevrejskog, bosansko romskog te nedavnog bošnjačkog stradanja.

2.4. Podrška Bošnjacima Sandžaka i Kosova

• Insistirati na konstitutivnosti Bošnjaka u Crnoj Gori, Kosovu i Srbiji i većim pravima, autonomiji i uvezivanju sa matičnom domovinom, većoj podršci svim Bošnjacima sa Balkana.

• Podržati daljnju regionalizaciju Srbije i jačati rad bošnjačkih institucija i zdravih političkih snaga u Sandžaku.

• Dati punu podršku radu KBSA, Međunarodnom institutu za istraživanje genocida, Kanada (IRGC), Bosansko američkom institutu za genocid (BAGI), te Bošnjačko Američkom Savjetodavnom Vijeću za BiH, treba surađivati sa džematima, džematskim odborima, te sa IABNA. Ojačati i proširiti suradnju sa Svjetskim Savezom Dijaspore (SSD) i sa Bosansko Hercegovačko Američkom Akademijom Nauka i Umjetnosti (BHAASA). Bošnjaci i probosanske organizacije moraju imati zajednički stav, i povezivati se sa postojećim organizacijama kroz zajedničke akcije i suradnju.

3.0. ZAKLJUČCI O BiH DIJASPORI I BOŠNJACIMA

3.1.Bošnjaci jesu žrtva stravične agresije. To je povijesna činjenica i iskustvo. Ali Bošnjaci ne smiju sebe dovesti u poziciju bespomoćne žrtve, već to pretočiti u konkretne moralne i pravne akcije za očuvanje vlastitog bitisanja i očuvanja države BiH koja je isto tako žrtva pomenutihv elikodržavnih ideologija.

3.2. Interes BiH dijaspore jedržava BiH s pluralnim društvom koje je zasnovano na vladavini prava i zakona, slobodi građana i naroda, ravnopravnosti Bošnjaka, Srba, Hrvata, Jevreja, Roma i drugih koji u njoj žive.

3.3. Bošnjaci svoj nezavisni, narodni i politički položaj mogu ostvariti jedino u nezavisnoj, suverenoj, jedinstvenoj, demokratskoj državi BiH i otvorenom, slobodnom, civilnom društvu. BiH se nikada nije selila ni cijepala, nego je u kontinuitetu do danas postojala.

3.4. Prioriteti BiH dijaspore su u obrazovanju, društvenom razvoju i euroatlanskim integracijama. Ti procesi će biti zakočeni od strane antibosanskih snaga koje sasvim otvoreno rade na potkopavanju bosanskohercegovačke državne supstance. Oni opstrukcijama nastoje dovesti do zamora patriotske snage i njihove prijatelje u vezi sa odbranom BiH. Bošnjaci s probosanskim Srbima i Hrvatima moraju, pritom, svim raspoloživima sredstvima raditi na jačanju internacionalno priznate države BiH i pokazati da su jaki i odgovorni. Bošnjaci danas moraju iskazati veliku političku mudrost i odgovornost prema BiH.

3.5. Bošnjacima trebaju otvoreni kritički dijalozi i institucije (državne, kulturno-znanstvene, ekonomske, finansijske) koje će doprinositi jačanju države BiH i njihovom općem položaju. Bošnjaci ne mogu opstati u getu neovisno od države BiH. Bosanskanacijamoradobitiopcijupripadnostisvojojdržavi.

3.6. Mladi obrazovani Bošnjaci u dijaspori moraju svoje potencijale staviti na raspolaganje zajednicama u kojim žive i dati svoj doprinos ukupnom intelektualnom i duhovnom razvoju Bošnjaka.

3.7. Bošnjaci kao najveći segment bh dijaspore moraju uvjek biti otvoreni za iskreni i konstruktivni dijalog sa svojim susjedima kao i uskladiti i dogovarati svoje strateške interese sa potvrđenim prijateljima u svijetu kao što su SAD, Kanada, Turska, zemlje OIC.

Tekst deklaracije pripremili:

Dr. Senadin Lavić, predsjednik BKZ “Preporod”

Profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida iza Kanade (IRGC)

Mr. Haris Alibašić, predsjednik UO Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA)