U ime Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) čestitamo svim građanima Bosne i Hercegovine u domovini i dijaspori 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine i pozivamo vas da prigodnim manifestacijama obilježimo ovaj praznik.
Gradjani Bosne i Hercegovine su 25-og novembra, 1943-e godine obnovili temelje drzave na osnovi svojih historijskih granica koje su uspjeli odbraniti unatoc visestoljecnim iskusenjima i prisvanjanjima. Od povelje Kulina bana, krunisanja kralja Tvrtka, cuvanja bosanskog sandzaka, odupiranjem nacionalistickim i sovinistickim ekspanzionističkim planovima, dobri Bosnjani, Bosanci i Hercegovci, su uspjeli sacuvati kontinuitet bosanske drzave i teritorijalne jedinstvenosti. U toj riznici bosanske historije 25-ti novembar 1943-će predstavlja poseban dragulj u kome se prelama suština i istina BiH. Jer njena suština jeste suživot različitosti, a njena istina, njene međunarodno priznate granice. Iz iskustva suživota, poštivanja prava drugog i drugačijeg rodio se antifašizam, a iz antifašizma spoznaja o vlastitoj državnosti i nužnosti njenog očuvanja.
Vijećnici Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) su tog 25. novembra 1943-će, svojom Rezolucijom i Proglasom narodima BiH obnovili i još jednom potvrdili višestoljetnu državnost, multietničnost i historijsko-politički individualiet koji je BiH baštinila kroz svoju historiju. BiH je dobila svoj parlament, svoju vladu, svoje pravosuđe. BiH je kao ravnopravna država ušla u Federaciju sa drugim zemljama u regionu. Danas se BiH nalazi na raspucu, izmedju puta obstrukcije, stagnacije, i nacionalne i vjerske mrznje, i puta pomirenja, prosperiteta, i evroatlanskih integracija. Svi gradjani BiH, u matici i dijaspori moraju se maksimalno angazirati da Bosna konacno uzme svoje pravedno mjesto u Europi kao moderna demokratska i multietnicka drzava.
Sretan ti praznik domovino!
UO KBSA
Prvi korak u bosanskohercegovačkoj renesansi je izgradnja sistema vladavine zakona
Dobra je zemlja Bosna i Hercegovina, vrelo najljepše ljudske vrste, jer je iznjedrila prepoznatljiv trag spasenja čovjeka i civilizacije, olićenih u suživotu različitosti i priznavanju, poštovanju, prihvatanju i toleranciji drugog i drugačijeg, tako često napadanih od neljudi, koji još hodaju dobrom zemljom Bosnom i Hercegovinom, koji će hoditi dobrom zemljom Bosnom i Hercegovinom sve dok istina i pravda o agresiji i genocidu ne pobijedi.
Građani Bosne i Hercegovine se ne smiju pomiriti s bezizlaznim stanjem u koje su dovedeni usljed neodgovornih politika i političara koji zagovaraju nacionalni ekskluzivizam radi etnoteritorijalizacije bosanskohercegovačkog društvenog i državnog tkiva. Prvi korak u bosanskohercegovačkoj renesansi je izgradnja sistema vladavine zakona. Na toj se osnovi zida nacija i država.
Bosna i Hercegovina nije upitna drzava. Prava njezinih građana i naroda su ono što nije upitno. Republika Bosna i Hercegovina je priznata država, članica Ujedinjenih Nacija. Niko nema pravo otcijepiti ni centimetar kvadratni njene teritorije.
Potrebno je napraviti programske, probosanskohercegovačke koalicije povrh etnonacionalnih blokova koji su u suštini antibosanski izum velikodržavnih koncepcija. Potrebna nam je jedna jaka programska probosanskohercegovačka koalicija.
Bosna i Hercegovina, kao neuništivo zajedničko dobro svih svojih građana i naroda je državno, društveno i teritorijalno nedjeljiva. Ona je jednako bosanskohercegovačka za sve njene narode i građane koji žive u njoj. To je aksiom Bosne i Hercegovine, koga ne treba dokazivati. Narodi i građani Bosne i Hercegovine, tokom njene hiljadugodišnje povijesti, uprkos svim iskušenjima, uspjeli su očuvati taj aksiom kao ideju vodilju opstojnosti i ne samo Bosne i Heercegovine, već i Evrope i Svijeta.
Međutim neprijatelji tog aksioma nakon svake agresije i genocida tjeraju nas, da sebi i svijetu dokazujemo da je Bosna i Hercegovina bosanskohercegovačka zemlja, moguća samo kao zajedničko dobro njenih naroda i građana na cijelom njenom teritoriju. Znali su neprijatelji Bosne i Hercegovine da je ona moguća samo kao zajedničko dobro. Zato su počinili toliko neviđenog zla ljudima od Bosne i Hercegovine. Sve u cilju da bi je učinili nemogućom kao državom i društvom, ali i kao prostorom bitisanja ideje Bosne i bosanskog duha. Htijeli su je samo za sebe. Zato su napravili paradržavne nacionalističke tvorevine da bi Bosni i Hercegovini oduzeli njenu državnost, integritet i suverenost, a njene narode i građane međusobno suprostavili u nadi da bi tako izbjegli međunarodnu osudu za agresiju i genocid.
Ali dobro su se prevarili. Niti je Bosna i Hercegovina uništena, niti su zločinci izbjegli osudu za najstrašnija kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Evropi poslije Drugog svijetskog rata. Bosne i Hercergovine je bilo ima i biće dok ima prijatelja ideje Bosne i bosanskog duha.
Naše raznolikosti su naše bogatstvo, a nikako nedostatak. Slobodna, demokratska i prosperitetna Bosna i Hercegovina apsolutni je interes i potreba svih njenih građana u matici i dijaspori. Ali kao što se bez uvažavanja drugog i drugačijeg, ne može se zamisliti nikakav oblik prosperitetne Bosne i Hercegovine, takon nakon agresija i genocida treba imati snage suočiti se s istinom o prošlosti, bez čega nema budućnosti.
Bosna i Hercegovina nikada više nije osporavana nego sada. Prekrajaju se historijske činjenice i negira teritorijalni, politički i državni kontinuitet Bosne i Hercegovine. Danas u svijetu im više od dvije stotine suverenih država koje su članice Ujedinjenih naroda. Svaka od tih država ima politički narod koji se najčešće zove po imenu države, neovisno od toga da li jedan narod u toj državi ima apsolutnu većinu u stanovništvu, ili u toj državi živi više etničkih zajednica, ili da li se radilo o federalnim ili unitarnim državama, to je potpuno irelevantno. Jedino Bosna i Hercegovina kao članica Ujedinjenih naroda nema svog političkog naroda. Bolje reći nema ga u Ustavu, on postoji, to su građani Bosne i Hercegovine, državljani Bosne i Hercegovine koje čine tri etničke zajednice Bošnjaka, Srba i Hrvata. Ustavno ne postojanje političkog naroda u Bosni i Hercegovini doprinosi procesu koncentracije državne političke moći u entitetima, koji to koriste i ne žele da svoju političku moć prenesu na državne institucije i pravni sistem države. Često se zaboravlja da Bosna i Hercegovina nije samo multietničko, multivjersko i multikulturno, već i poltičko društvo, da građani kao pojedinci, članovi tog političkog društva imaju svoj zaseban dom u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kojeg kroz institucije entitetske većine svodimo na parlamentarni dom bez faktičke političke moći.
Moderne države i politički sistemi su afirmirali razliku između etničke i državljanske nacije. U ustavni kategorijalni sistem Bosne i Hercegovine je potrebno napraviti razliku između političkog i etničkog identiteta. Politički identitet vezati za ime države, a etnički identitet ostaje, njega treba i dalje razvijati i kultivirati. On nimalo ne smeta jer bogatstvo Bosne i Hercegovine kao multikulturne, multivjerske i multinacionalne države je paradigma buduće Evrope.
Svim građanima Bosne i Herrcegovine koji se osjećaju da pripadaju Bosni i Herecegovini čestitam Dan državnosti uz podsjećanje da taj veliki praznik obilježava historijski kontinuitet Bosne i Hercegovine kao države i dokazuje da narod koji se ne odriće svijetlih momenata vlastite prošlosti ima neotuđivo pravo da od budućnosti zahtijeva da saćuva tekovine svojih predaka.
Bosno i Hercegovino, sretan ti 25. novembar, Dan državnosti!
Emir Ramić