Facebook
Twitter
YouTube
LINKEDIN

Iskustva Instituta za Istraživanje Genocida Kanada (IRGC) u Kampanji za usvajanje Rezolucije o Genocidu u BiH u Kanadskom Parlamentu

Genocid u BiH predstavlja poraz svih tekovina ljudske civilizacije. IRCG govori u ime žrtava, podsjeća na njihove patnje i suze i potiskuje strah od zaborava.

Genocid nad Bošnjacima je zločinačko djelo plana, strategije i jasne namjere da se sasvim određeni ljudi – Bošnjaci ubiju, istrijebe, siluju, muće u logorima smrti, protjeraju da bi zauvjek nestali.

Bošnjaci ne smiju dopustiti da bošnjačka žrtva bude izigrana tako što će pravni domen rješavanja problema biti  napušten.  Pravo mora biti osnov bošnjačkog političkog djelovanja.  Odustajanje od prava otvora neslućene opasnosti za državu BiH i bošnjački narod. Bilo kakav pritisak ili pokušaj navikavanja žrtve da prihvati stanje uspostavljeno genocidom je čin genocida. Genocid u Srebrenici predstavlja konačan dokaz ljudske degradacije i definitivno sramotan poraz  ljudskog morala i zaštite ljudskih prava.

Osnovna uloga IRGC u kamapanji Kanadskih Bošnjaka za usvajanje rezolucije o genocidu u BiH u Kanadskom parlamentu nije bila sama rezolucija radi rezolucije, već  produkcija trajne opomene kanadskim građanima na najteži oblik zločina protiv čovječnosti, zločin genocida u BiH, koji je Bošnjacima, svim  građanima BiH i cijelom čovječanstvu nanio velike gubitke, i ponovo postavio pitanje oslobađanja čovječanstva od genocida.

U toj kampanji IRGC je upoznao Kanađane sa činjenicom da je na Republiku BiH izvršena klasična oružana agresija, odnosno zločin protiv mira i sigurnosti čovječnosti, što znači da se radi o međunarodnom oružanom sukobu. Na okupiranim teritorijama Republike BiH i gradovima u opsadi nad Bošnjacima je izvršen najteži zločin – zločin genocida. Agresija na Republiku BiH i genocid nad Bošnjacima čine suštinu zajedničkog zločinačkog poduhvata država SRJ (Srbije i Crne Gore) i Republike Hrvatske, njihovih rukovodstava i brojnih rukovodilaca političkog, vojnog, policijskog i upravnog vrha, te njihovih petokolonaša, kolaboracionista i plaćenika. Namjera tog zločinačkog čina, utemeljena na srpskom i hrvatskom velikodržavnom projektu, imala je za cilj zauzimanje Republike BiH kao države, te “konačno rješenje” muslimanskog pitanja – istrjebljenje Bošnjaka ili njihovo svođenje na beznačajnu etničku skupinu. U funkciju tih zločinačkih aktivnosti poslušno su se, kao saradnici i izvršioci, stavili servilni petokolonaši iz BiH (“Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna”, “Republika Srpska” i “Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna”) i Republike Hrvatske (“Republika Srpska Krajina”). Agresija na Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima su isplanirani (intelektualno, ideološki, politički, vojno, ekonomski, medijski, obavještajno, psihološki, itd.), sa jasno postavljenim ciljem, naređeni sa nadležnih političkih i vojnih mjesta i izvršeni planski, sistematski i organizovano. Poznate su države – agresori, zatim ideolozi, planeri, naredbodavci, izvršioci i saradnici, te kako su zločini izvršeni i zbog čega su izvršeni.

Za istrebljenje Bošnjaka, međunarodnim humanitarnim pravom zaštićene grupe (nacionalne i vjerske), postojala je genocidna zločinačka namjera i genocidni plan (postoje, pored ostalog, naredbe za izvršenje genocida, uključujući i formiranje konclogora). Agresija na Republiku BiH je, uz embargo na oružje i humanitarnu politiku Ujedinjenih nacija, Evrope i međunarodne zajednice i međunarodnu strategiju ignoriranja velikodržavnog fašističkog i genocidnog projekta Velike Srbije, bila sastavni dio Miloševićeve državne politike, u čije je ime najveći dio BiH okupiran, a Bošnjaci ubijani, protjerivani i odvođeni u konclogore zbog njihove nacionalne i vjerske pripadnosti i zauzimanja njihove zemlje, pljačkanja materijalnih dobara i druge pokretne imovine, te otimanja i prisvajanja njihovih kuća i stanova i zatiranja tragova kulturnih i civilizacijskih tekovina.

Sve priče o kulturnim i civilizacijskim tekovinama u svijetu nakon genocida u BiH na kraju XX stoljeća postaju potpuno suvišne i nepotrebne. BiH i njena sigurna zona Ujedinjenih nacija Srebrenica su simboli stradanja naroda zbog njihove nacionalne, etničke i vjerske pripadnosti i osvajanja tuđih teritorija,  ali i paradigmatični primjer antifašističkog otpora i odbrane Evrope od najtežeg zla koje poznaje čovječanstvo – zločina genocida, posebno na kraju XX stoljeća, kada je Evropa ostala nijema na pozive brojnih nemoćnih ljudskih bića za spas, a svijet, naročito vlade velikih zapadnih zemalja, zauzeo neutralan, ravnodušan, pasivan i licemjeran stav prema žrtvama, lišavajući ih legitimnih prava na odbranu biološkog opstanka.

Zajedno sa preživjelim žrtvama genocida, IRGC  diže glas protiv genocida i upučuje poruku kanadskim građanima, kako bi spasili savremeno čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudska prava i živote i malih, slabih i nemoćnih.

Naučno istraživačka saznanja su trajna osnova razvijanja sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu i istraživači genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava imaju historijsku ulogu i odgovornost. Obaveza je istraživača, kako to piše nobelovac Eli Vizel, da govore u ime žrtava, podsjećaju na njihove patnje i suze i potiskuju strah od zaborava. Istraživači imaju profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu.

IRGC se nada da će sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zločina genocida konačno, u interesu budućnosti savremenog čovječanstva i civilizacije, izvući historijsku pouku i poruku o potrebi jačanja, razvijanja i ujedinjavanja svih antifašističkih snaga, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku, ideološku ili političku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji sprečavanja i kažnjavanja zločina genocida. U toj izuzetno značajnoj aktivnosti posebnu ulogu, između ostalih, imaju istraživači i sve preživjele žrtve genocida.

IRGC podsjeća kanadsku i svijetsku javnost da se genocid nad Bošnjacima  i dalje prikriva, minimizira, relativizira i osporava, uključujući i presude Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije, Međunarodnog suda pravde i nacionalnih sudova pojedinih država.

U cilju zaštite žrtve od zločina i u cilju kažnjavanja zločina i zločinaca, djela zločina i zločince treba tretirati iznad svega i neizostavno u domenu prava, dakle, u domenu sudske istine i sudskog metoda. Ne smije se dopustiti da žrtva bude izigrana tako što će pravni domen rješavanja problema biti bilo napušten. Cinična podvala toj žrtvi agresije, ratnih zločina i zločina genocida, dogodila se upravo strateškim preusmjeravanjem rješavanja njenog problema – vršenja internacionalno pravno jasno definiranih i dokumentiranih zločina nad njom – iz domena prava u domene moraliziranja, javnih debata i humanitarnih djela. A u međuvremenu su se odigravali, a i dalje se odigravaju procesi koji imaju formu agresije i produženog genocida nad građanima BiH i dovođenja države članice OUN do konačnog uništenja.

IRGC se zalaže za javno kazivanje i pune slobode bošnjačkih žrtava da kažu istinu o agresiji na BiH  i genocidu nad Bošnjacima.

IRGC smatra da sve nadležne institucije u i van BiH treba da  iznesu sve podatke o ratnim zločinima s kojima raspolažu kada je u pitanju agresija na BiH i genocid nad Bošnjacima.

IRGC konstatuje da prikrivanje ratnih zločina, takođe predstavlja zločin.

IRGC se zalaze za privođenje svih ratnih zločinaca sudovima pravde, međunarodnim ili nacionalnim.

IRGC će sudjelovati u svakom projektu pod uslovima uvažavanja istine i pravde o agresiji na BiH i genocida nad Bošnjacima, a to su:

1. Priznavanje genocida nad Bošnjacima u BiH na osnovu odluka Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije, Evropskog suda za zaštitu ljudskih prava i nacionalnih sudova, a to podrazumjeva zakonsku zabranu negiranja genocida, poput zakona o zabrani negiranja Holokausta.

2. Privođenje svih osumnjačenih za ratne zločine Međunarodnom krivičnom tribunalu za područije bivše Jugoslavije u Hagu, posebno Ratko Mladić.

3. Nadoknada za nanešenu duševnu bol i materijalnu štetu žrtvama genocida, kojeg su Bošnjaci doživjeli širom Bosne i Hercegovine.

IRCG se zahvaljuje Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, mnogim akademcima, intelektualcima i prijateljima istine i pravde na njihovom značajnom doprinosu največem uspjehu Kanadskih Bošnjaka – Usvajanje Rezolucije M-416 o genocidu u BiH u Kanadskom parlamentu.

Emir Ramić

Institut za istraživanje genocida Kanada {IRGC}

http://www.instituteforgenocide.ca/

IZJAVE UGLEDNIH AKADEMIKA I INTELEKTUALACA POVODOM USVAJANJA REZOLUCIJE O GENOCIDU U SREBRENICI I BOSNI I HERCEGOVINI U KANADSKOM PARLAMENTU

Već je bilo vrijeme za Kanadu da proglasi 11. juli – Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Ova godišnjica uzdiže svijest tragičnog mučenja ljudi u BiH i daje počast i pamti one koji su bili ubijeni kao rezultat politike genocida, etničkog čišćenja i ratnih zločina počinjenih u BiH od 1992. do 1995. S ovom Rezolucijom Kanada priznaje važnost ovog događaja u pomaganju narodima i građanima u BiH da se dođe do završetka krize kroz istinu i pravdu. Institucionaliziranje Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici svakog 11. jula će podsjetiti buduće generacije i pomoći svima nama u radu za miran suživot. Rezolucija Europskog parlamenta je prozvala Masakr Srebrenice „najvećim ratnim zločinom nakon Drugog svjetskog rata“. To zlodjelo je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju  proglasio genocidom. Dom predstavnika i Senat Sjedinjenih Država su prihvatile rezoluciju o genocidu u Srebrenici i svih zlodjela počinjenih u ratu 1992.-1995. Evropski parlament je donio rezoluciju, dana 15. januara 2009. usvajajući 11. Juli – Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. U martu ove godine Parlament Srbije je prihvatio rezoluciju o priznanju masakra 1995. u Srebrenici. S ovom Rezolucijom, Dom Predstavnika Kanadskog parlamenta ujedinjuje Kanadu s mnogim drugim zemljama u onome što je trebalo biti učinjeno odavno. Brian Masse, Član Kanadskog parlamenta i sponzor Rezolucije M – 416.

Želim se zahvaliti Kanadsko-bošnjačkoj zajednici za odličan rad i velike uložene napore u kampanji za usvajanje Rezolucije M-416. Zahvaljujući upornosti i odlično vođenoj kampanji Kanadsko-bošnjačkih lobista sve parlamentarne partije su prihvatile Rezoluciju kojom se 11. juli u Kanadi obilježva kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i BiH. Meni je bila velika čast i privilegija da radim sa Bošnjačko-kanadskom zajednicom u ovoj veoma važnoj akciji. Hvala Bošnjačko-kanadskoj zajednici u ime svih Kanađana.  Rob Oliphant, član Kanadskog parlamenta.

U Evropi, čovječanstvo svjedoči niz najstravičnijih genocida: Armenski genocid, Holodomor, Ukrajinski  genocid i najveće zlo među svim zločinima, Holokaust. Evropa je  tada obećala čitavom svijetu, ‘Never Again’. Prije petnaest godina, zlo se ponovilo  u Evropi, u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. To je sramno kako za Evropu, tako i za cijeli svijeta. Kada će naš zalog ‘Never Again’ stvarno znaćiti  ‘Never Again. Borys Wrzesnewskyj, član Kanadskog parlamenta.

U ime mojih klijenata, “Majke Srebrenice i Podrinja”, želim od srca čestitati bošnjačko-kanadskoj zajednici za izvanredan rad u vođenju kampanje za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu. Slične rezolucije trebaju usvojiti parlamenti svih zemalja u svijetu. Profesor Francis A. Boyle advokat za “Majke Srebrenice i Podrinja”.

Usvajanje Reyolucije M-146 o proglašenju 11. Jula  Danom sjećanja na genocid u Srebrenicu u Kanadi je duboko smisleno postignuće. Rezolucija priznaje genocid koji se dogodio u Srebrenici u julu 1995 i potvrđuje, u tom pogledu, nalaze dva međunarodna suda: Međunarodnog krivičnog  suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. Usvajanjem RezolucijeM-146 svjedoče se genocidne patnje bosanskih Muslimanima – Bošnjaka u Srebrenici i  cijeloj Bosni i Hercegovini. U čast spomena bošnjačkih žrtava, Evropska unija sada treba promatrati strožije uvjete za ulazak Srbije u Evropsku uniju, uključujući uhićenje i progon Ratka Mladića, poštivanje suverenih granica Bosne i Hercegovine, kao multikulturalna zajednice, i podrška za ponovno ujedinjenje Bosne i Hercegovine preko ustavnih reformi i drugih političkih procesa. Međunarodna zajednica treba osuditi Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za njegovo negiranje genocida u Srebrenici i za njegove secesionističke težnje. Zahvaljujem se  Brian Masse, članu Kanadskog parlamenta i profesoru Emiru Ramiću, predsjednik Upravnog odbora, Institut za istraživanje genocida Kanade, za njihovu nezamjenjivu lidersku ulogu historijskom procesu usvajanja Rezolucije M-416. Utvrđivanje 11. jula kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenicu u Kanadi obnavlja naše nade u borbi za pravdu u Bosni i Hercegovini. David Pettigrew, PhD, profesor filozofije, Južna CT State University, SAD.

Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici od strane Kanadskog parlamenta je zakašnjelo priznanje najgoreg masakra u Evropi poslije Drugog svijetskog rata. To je dobrodošao prijekor svim revizionistima koji su pokušali zanijekati ili minimizirati monstruozne skale i gravitacije genocida u Srebrenici. Činjenice ovog genocida nisu u pitanju. Moramo se pitati zašto  je onda uzelo toliko godina i toliko truda da se dobije priznanje ovog zločina kao zloglasni historijski događaj. Payam Akhavan, Profesor međunarodnog prava, McGill University, Bivši pravni savjetnik Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije.
Pravna činjenica o zločinu genocida u Srebrenici je pravno osnovana, potvrđena i dokazana  od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije i Međunarodnog suda pravde. Nadam se da će usvajanje rezolucije o genocidu od strane Kanadskog parlamenta učiniti težim ignorisanje pravne činjenice o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini od strane negatora genocida. Profesor Dr. Marko Hoare.
Donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Kanada ne samo da prizna genocid nad bošnjačkim narodom u Srebrenici, nego podsjeća svijet da trebamo ugraditi zločin genocida u Srebrenici u zajedničko, ljudsko, civilizacijsko, povjesno pamćenje. Dan sećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije samo odavanje poćasti žrtvama zločina počinjenog sa izričitom namjerom da se uništi čitav jedan narod, već i priznanje patnje preživjelima. Čin usvajanje rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu je okrenut prema budućnosti u kojoj nove generacije trebaju biti sposbne razumjeti koliko je neophodno sačuvati i promovisati univerzalne vrijednosti čovjeka i civilizacije, koje jedino mogu zaštititi nove generacije od ponavljanja zla. Zato Rezolucija ne smje biti samo čin proglašenje 11.og. jula danom sjećanja na žrtve genocida. Ona mora biti prihvačena u kanadskoj javnost kao odbrana i štit protiv oni koji još uvjek negiraju genocid u Srebrenici, koji je utvrđen presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije i Međunarodnog suda pravde. Florence Hartman, francuski novinar, autor.
Čestitke svima koji su bili  uključeni u donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu, koja  priznaje patnje ljudi u Srebrenici. Kanadski Bošnjaci trebaju imati na umu da se genocid dogodio ne samo u Srebrenici, već u cijeloj Bosni i Hercegovini između 1992-1995. To trebaju priznati parlamenti svih država u svijetu. Vlada Kanade je odigrala sramotnu ulogu u tom razdoblju, posredno pomažući planere i izvršitelje zločina agresije i genocida u Bosni i Hercegovini. To je činjenica koja se tek treba priznati u Kanadi. Dakle, više posla ostaje da se uradi. Nadam se da će prijatelji istine i pravde nastaviti svoje hrabre napore u odbrani povijesne istine i pravde o zločinu agresije na Bosnu i Hercegovinu i  zločinu genocoda protiv Bošnjaka. Prof. Dr. Nader Hašemi.
Genocid Watch pozdravlja Rezoluciju Kanadskog parlamenta kojom se  priznaju masakri u Srebrenici i drugdje u Bosni i Hercegovini kao genocid. Ti zločini ne smiju proći nekažnjeno niti se smiju zaboraviti. Genocid Watch snažno poziva Republiku Srbiju da  uhapsi počinitelja genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, generala Ratka Mladića i preda ga Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Dr. Gregory Stanton predsjednik Genocid Watch.
Čestitam svima koji su pridonijeli na bilo koji način da Kanadski parlament usvoji Rezoluciju M-416 i proglasi 11. Juli  Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, priznajući tako ovaj strašni zločin.  Ovo je još jedan uspjeh Kanadskih Bošnjaka koji su izabrali Kanadu, državu mirnog suživota njenih građana,  za svoj novi dom.  Iskrena hvala i zahvalnost  pripada gospodinu Brian Masse  koji je stručno usmjeravao podršku za prihvatanje rezolucije u parlamentu. Brian Masse unatoć mnogim izazovima i prijtnjama nije odustao od napora da se rezolucija usvoji, prenoseći članovima Kanadskog parlamenta brojne poruke bošnjačko kanadske dijaspore. Ovaj veliki korak Instituta za istraživanje genocida Kanada nužno će Kanadu ponovo popeti na planine pravde. Naućno istraživanje genocida je veoma važno u procesu suzbijanja tog zločina u svijetu. Samo zajedničkim radom za sve ono što je pozitivmo  za sve ljude bez obzira na njihovo porijeklo predstavlja najbolju opoziciju eventualnim zločinima genocida u budućnosti. Sjetimo se: “ Zlo se događa, jer dobri ljudi ne ćine ništa”. Sir Winston Churchil. Prof. Dr. Safia Soliman, UK.
Moje iskrene čestitke Institutu za istraživanje genocida Kanada i Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike za uspješnu kampanju po pitanju usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu. Ovo je još jedan korak u priznavanju genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini za vrijeme agresije 1992-1995. Iako se žrtve ne mogu vratiti natrag u život, i ako se zločini nad velikim brojem muškaraca, žena i djece nikada ne mogu zaboraviti, odluka Kanadskog parlamenta je važan korak u prepoznavanju žrtava genocida i drugih ratnih zločina, osuđivanju počinitelja zločina genocida i  prevenciji sličnih radnji u budućnosti. Odluka Kanadskog parlamenta takođe pomaže da se bar djelimićno otkloni sramota Kanadske vlade koja je pomagala i podržavala zločine počinjene u Bosni i Hercegovini , negirajući genocid nad Bošnjacima. Nadam se da će i druge zemlje svijeta slijediti Kanadu i u svojim parlamentima donijeti rezolucije kojim će se 11. juli proglasati danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Profesor Dr. Ron Adams La Trobe Univerzitet  Australija
Osuda i priznavanje zločina moraju u suvremenom svijetu postati nužnost demokracije. I danas prisutno negiranje genocida koji se dogodio nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini predstavlja suučesništvo u genocidu jer takvo što ne da je dobar put novim naraštajima. Usvajanje Rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu nije i nesmije biti važno samo za Bošnjake već predstavlja dužnost svih nas da ne zaboravimo one koji su stradali i predstavlja osudu zločina koji se u 20. stoljeću na tlu Evrope nije smio dogoditi. S druge strane sramotno je što je za istinu još uvijek potrebna velika borba, a budući da je Povijest učiteljica života pred svima nama je još uvijek velika borba kako bi se prihvatila jedna jedina istina jer samo povijest utemeljena na istini može graditi bolju budućnost. Profesor Maja Kassa

Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, zaštićnoj zoni UN, koji se desio u  julu 1995. godine, od strane kanadskog Parlamenta je dokaz i nada da se za istinu mora i može izboriti i  da ta borba nikada ne treba prestati kako bi  žrtve  imale svoj mir a zločinci zasluženu kaznu. Parlament EU, Kongres USA, Parlament Kanade, naši susjedi  i mnoge druge države širom svijeta  konačno shvataju šta se 1995. godine desilo u Srebrenici u BiH  i  pokazuju da prihvataju odluku suda pravde i njene posljedice. Skupština UN, pod čijom je zaštitom bio narod u zaštićenoj zoni u Srebrenici nad kojim je učinjen genocid,  ima odgovornost i obavezu da također usvoji Rezoluciju o sjećanju na 11. Juli kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i koja bi bila obavezujuća za sve zemlje članice UN.  Mr.sci. Husein Nanić,  zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, član komisije za vanjske poslove PS BiH..

Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koju je usvojio Parlament Kanade, smatram izuzetno važnim dostignućem humanosti suvremenog svijeta, ali i vrlo važnim političkim aktom čiji cilj je osujećivanje sličnih kolektivnih stradanja najvišega reda u budućnosti. Usvajanje ove Rezolucije ima posebnu težinu i naročit značaj, budući da ju je usvojio Parlament jedne moćne i planetarno važne zemlje. Svjestan sam u punoj mjeri svih ovih pozitivnih faktora, te zato i srcem u umom zahvaljujem Parlamentu Kanade na ovome velikom činu humanizma. Smatram da je Rezolucija važna naročito danas, zbog najmanje dva razloga. Prvo, međunarodna zajednica je svojevremeno dopustila da se dogodi genocid u Srebrenici, pa se ni danas njen velik i moćan dio ne ponaša prema BiH i Srebrenici u skladu s tom dokazanom činjenicom. Drugo, svjedoci smo da danas u svijetu – dakle, i umnoštvu zemalja Zapada – silno jača ekstremizam, desna politička opcija koja vodi u kataklizmične međukulturalne sukobe. Stoga Rezoluciju vidim kao dragocjenu svjetlost na horizontu koji se već uveliko zamraćuje. Akademik dr. Esad Durakoviić, Redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Bošnjaci su danas jedan od naroda svijeta koji živi postgenocidnu egzistenciju. Imaju potrebu za slobodom i jednakošću, kao i svi drugi narodi, a to je autentičan izraz njihovog savremenog života. Sva društva u kojima ljudi danas organiziraju svoje interese i htijenja podrazumijevaju načelo jednakost kao temeljno načelo modernih društava. Genocid u kojem je 1995. godine ubijeno hiljade bošnjačkih civila u regionu Srebrenice (istočna BiH) predstavlja najveći zločin u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Zločin genocida nad Bošnjacima izvršili su vojska i policija Republike Srpske, kojom je tada predsjedavao Radovan Karadžić, i brojne vojne formacije iz Srbije na čijem je čelu tada bio Slobodan Milošević. Onaj koji je komandovao izvršenjem zločina genocida, ratni zločinac Ratko Mladić, nažalost, još uvijek je na slobodi u Srbiji. Djelo velikosrpskog zločina ostalo je da postoji kao znak sramnog zlodjela nad jednim narodom. To je današnji svijet u kojem živimo. Nade bošnjačkog naroda usmjerene su u razumnost velikih nacija i njihovu općeljudsku podršku. U tom kontekstu, usvajanje rezolucije M-416 o genocidu u Srebrnici od strane kanadske Vlade predstavja snažnu i znakovitu podršku državi Bosni i Hercegovinu, njenim građanima, narodima, ali posebno Bošnjacima u ostvarenju jednakosti, prava i pravde. Bošnjaci su zahvalni svim prijateljima u Kanadi, a posebno onima koji su pomogli da se institucionalno sporovede ova važna rezolucija. U tom se prepoznaje prijateljstvo između Kanade i Bosne i Hercegovine koje je zalog naše zajedničke, ljudske budućnosti.  U ime BZK „Preporod“ iskazujem neopisivu zahvalnost kanadskoj Vladi na ovoj velikoj i važnoj podršci da Država Bosna i Hercegovina napokon stane na svjetsku pozornicu slobode, jednakosti i pravde. Tako zahvaljujem se svim istinskim borcima za ljudka prava u Kanadi koji su uspješno vodili ovu veoma znacajnu akciju. Profesor Dr. Senadin Lavić, Predsjednik BZK „Preporod“

Sjećanje  na genocid nad bošnjačkim stanovništvom u regiji Srebrenica u julu 1995 godine, sve više zadobija planetarne rezmjere. Ne u pogledu sadržaja, npr. otkrivanjem novih detalja tog strašnog zločina, nego prije svega u formi. U formi bar simboličke verbalne osude tog zlodjela od strane parlamenata demokracija širom svijeta. U tom nizu izraze našeg poštovanja zaslužuje Parlament Kraljevine Kanade koji je, nakon duge i teške intelektualne borbe Bošnjaka koji žive u Kanadi, jednoglasno  adoptirao rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici i izrazio mišljenje da 11. juli treba označiti danom sjećanja na Srebrenicu. Treba se podsjetiti da je ova pobjeda Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike usljedila nakon iskrenog odnosa i podrške čelnika Liberalne partije Kanade prema inicijativi bošnjačkih intelektualaca koji žive u toj zemlji, da se osudi taj najstrašniji zločin počinjen na tlu Evorope nako Drugog svjetskog rata. U toj humanoj misiji znatnu aktivnost iskazao je i Institut za istraživanje genocida Kanada, čiji čelnici zaslužuju našu posebnu zahvalnost i divljenje. Ovakve rezolucije služe da nas podsjećaju da se taj strašni zločin, nikada, nikada ne smije zaboraviti i da počinioci zločina ne smiju proći nekažnjeno. Dr. Suad Arnautovic, Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Smatram da je usvajanje rezolucije o genocidu u parlamentu Kanade izrazito vazan aspekt mukotrpnog procesa utvrdjivanja stvarnih okolnosti i svrhe sukoba prouzrokovanih raspadom SFR Jugoslavije. Kanada kao jedan od najutjecanijih i najmocnijih clanova medjunarodne zajednice na ovaj nacin doprinosi stabilizaciji odnosa u regionu, jer je istina o karakteru zlocina kljucni elemenat resocijalizacije Balkana tj. zrtvi daje kakav-takav osjecaj pravicnosti a krivce za pocinjeni organizirani zlocin identificira individualno i organizacijski, kao pocinitelje i kao zlocinacki sistem, cime se izbjegava kolektivizacija odgovornosti na cijeli jedan narod, te dugorocno stvara osnov za reizgradnju ratom narusenog povjerenja izmedju nacija i etnija u bivsoj Jugoslaviji. Dennis Gratz, Dr. Phil .Lecturer on “Genocide and Genocidal Atrocities in Theory and International Law” at the Center for Interdisciplinary.

Pa ko zna koji put se pokazalo da istina i borba za istinu idu pod ruku. Za istinu se mora boriti i ona ne dolazi sama, ona se u našem slučaju genocida nad Bošnjacima ne podrazumijeva i mora se stalno dokazivati. Bošnjačke izjave u posljednje vrijeme tipa cijeli svijet zna šta je bilo u BiH i da je bio genocid  nam ne pomažu. Kako sam bio i dio tima koji je radio na usvajanju EU rezolucije o Srebrenice znam koliko truda treba da se usvoji ovakava rezolucija. Svi koji su na bilo koji način pomogli usvajanje ove Rezolucije su svojevrsni heroji. Ovakve Rezolucije i akcije nam olakšavaju i naš rad na ICTY-Den Haag. Amir Ahmić, Bošnjački oficir za vezu sa Međunarodnim krivičnim tirbunalom za područije bivše Jugoslavije.

Kanadsko usvajanje Rezolucije o Srebrenici treba da nas uvjeri da smo u pravu kada se borimo za instituciju kulture pamćenja, kao što su to bili i Jevreji kada su 20-tak godina nakon Drugog svjetskog rata krenuli u veliki projekat izgradnje multidisciplinarne mekorije o holokaustu. Pred našom generacijom su naredne obaveze – da u Sarajevu izgradimo Muzej genocida, da bošnjačku žrtvu oslobodimo iz geta Srebrenice i da se borimo za jednak odnos prema svim našim žrtvama, da bošnjačka žrtva bude institucionalno pamćena kroz obrazovne i kulturne programe, komemorativne i spomeničke komplekse, da bude zaštićena zakonom od vrijeđanja, negiranja i minimiziranja. Kanadska Rezolucija nas uvjerava u ispravan put i biva inspiracija za naredne korake.Magistar Fatmir Alispahic, autor.

Rezolucija koja je usvojena predstavlja bitan znak u jačanju svijesti o kažnjavanju, čuvanju sjećanja i sprječavanju genocida i drugih zločina protiv čovječnosti, a na šta smo obavezani svi bez obzira na nacionalne i druge granice. Kanada je zemlja koja se već godinama širom svijeta zalaže za pravdu i ljudska prava, predanost Instututa za istrazivanje zlocina Kanada, pojedinih kanadskih istraživača i mirotvoraca u borbi protiv genocida je legendarna, pa je tako i ova rezolucija ukorak s kanadskom tradicijom. Za gradjane BiH ona znači da i Kanada podržava put pomirenja i izgradnje društva zasnovanog prvenstveno na istini i pravdi za sve žrtve zločina, i zbog takvog signala mi iz BiH se istinski radujemo. Velma Saric, University of Sarajevo, Sociology -Postgraduate study (Faculty of Political Science). Project manager in Centre for Justice and Reconciliation (CJR) and Atlantic Initiative (AI) Sarajevo. An IWPR trained journalist, Institute for War and Peace Reporting (IWPR) London.

Čast mi je da u ime Bosansko-američkog Inistuta za istraživanje genocide i edukaciju čestitam Bosanko-kanadskoj zajednici na usvojenoj Rezoluciji kojom se 11. juli proglašava u Kanadi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i čitavoj Bosni i Hercegovini  tokom Agresije na nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 od strane susjednih država Srbije, Hrvatske i Crne gore.  Ovom Rezolucijom se pozivaju  svi građani Kanade  da se zajednički  zalažu da se zaustavi  ciklus nasilja i da se promoviše  miran suživot među svim ljudima na Zemlji.  Posebno  čestitam Emiru Ramiću, direktoru Instituta za genocid u Kanadi, Predsjedniku Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Ogranak za Kaanadu koji je pet godina istrajno  vodio ovu akciju sa čvrstim uvjerenjem da istina i pravda moraju pobjediti , i na taj način  preventivno djelovati na spriječavanje  budućih zlocina protiv humanosti I međunarodnog prava.  Sanja Drnovšek, Direktor Bosanko-američkog insituta za istraživanje genocida i edukaciju.
Čestitke Institutu za istraživanje genocida Kanada i Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike za jednoglasno usvajanje Rezolucije o  genocidu u Srebrenici nakon 5 godišnje uporne borbe i lobiranja. Ova Rezlucija obavezuje sve građane Kanade da 15. juli obilježe na adekvatan način sa porukom da se genocid nikada , nikome i nigdje ne dogodi i ne ponovi.
Nadamo se da će vremenom i brojna srpsko četnićka populacija  u Kanadi, koja se tako uporno borila lažima i podvalama protiv usvajanja ove Rezolucije, upravo zbog njihove djece i budućih generacija vremenom prihvatiti njene poruke i pouke, suočiti se sa  realnošću prošlosti, osuditi je i priznati zločine, tražiti oproštenje, baš kao i Njemci nakon Holokausta, i tako sprati ljagu bar sa budućih generacija u cilju bolje zajedničke budućnsti. Sanja Seferović Drnovšek, direktor Bosansko američkog  instituta genocida , Mensur Seferovic, historičar i pisac, Selena Seferović, direktor Bosanske biblioteke u Čikagu

Svaka javna osuda bilo kojeg oblika zločina je velika stvar za ljudsko društvo, a posebno osuda najtežih oblika zločina kao što je genocid. Rezolucija koju je usvojio Kanadski parlament daje nadu da će u budućnosti biti sve manje onih koji planiraju masovne zločine. Pored toga, to je i mala satisfakcija za žrtve genocida, odnosno njihove najbliže, kao i ljude koji su radili na usvajanju navedene rezolucije. Nadati se da će biti još više takvih rezolucija kako bi bio sve manji broj onih koji ne priznaju genocid u Srebrenici, ili ga žele minimizirati. Kao osoba koja je izgubila nekoliko članova svoje porodice, kao i više osoba bliže rodbine, zahvaljujem se Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institutu za istraživanje genocida Kanada na ustrajnom radu u globalizaciji zločina genocida.prof dr. Alija Suljić.

Hvala aktivistima Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kogresa Bošnjaka Sjeverne Amerike na ovom uspjehu što su se lavovski borili, i izboriii, da dođe do ove realizacije, Mirsad Mujović, PhD, The Independent Institute  for Social Studies.

Čestitam i zahvaljujem se suradnicima Instituta za istraživanje genocida Kanada i svim akademicima, aktivistima za ljudska prava, pojedincima i grupama koji su sudjelovali u promicanju istine o genocidu u Srebrenici i drugim ratnim zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini od strane srpske vojske i policije  u vrijeme agresije 1992-1995 protiv Bosne i Hercegovine i njenih naroda. Usvajanje Rezolucije o Danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici od strane Kanadskog parlamenta je važna pobjeda kanadskih Bošnjaka, važno je priznanje onima koji su poginuli i onima koji su preživjeli. Takođe to je  službena državna osuda onih koji su počinili genocid. Imenovanjem srebreničkog zločina genocidom kao najtežim zločinom protiv čovječnosti s namjerom da se Bošnjaci unište u cijelosti, kanadski Parlament  čini važan korak u spriječavanju budućih genocida bilo gdje u svijetu. Važno je zapamtiti da je Kanada, kao i mnoge druge zapadne zemlje, bila  uključena u ‘mirovnoj misiji “u Bosni između 1992 – 1995. Tokom te ‘mirovne misije’ desetci hiljada nevinih civila svih starosnih dobi i spola brutalno su ubijeni, a više od dva miliona ljudi protjerani iz svojih domova od strane počinitelja koji nisu poštovali svetost života, Ženevske konvencije i Rezolucije UN-a. Nemogućnosti (kao i nevoljnost, neznanje i arogancija) nekih od onih koji su predstavljali Kanadu i Ujedinjene narode u Bosni i Hercegovini, kao zloglasni general Lewis Mackenzie, nisu učinili ništa da se sprijeći genocid, pomagali su izvršioce genocida i tako posramili kanadsku i svijetsku politiku. Usvajanjem rezolucije o genocidu u Srebrenici, Kanadski parlament  u ime svih Kanađana ispravlja, barem simbolički i retrospektivno, nepravdu koje su počinili pojedini Kanađani u Bosni i Hercegovini. Poštovani Brian Masse i ostali članovi kanadskog parlamenta su pokazali da preživjele žrtve bosanskog genocida nisu usamljene u svojoj potrazi za pravdom i časnim sjećanjem na ubijene u genocidu u Srebrenici. Političke akcije poput usvajanja Rezolucije M-416 su važne i potrebne, kao podstrek svim zemljama u svijetu da u svojim parlamentima usvoje rezolucije o danu sječanja na žrtve genocida u Srebrenici, da se tako stalno sjećamo onih koji su nestali i podsjećamo  druge da se loše stvari događaju kada dobri ljudi ne čine ništa. Dr Hariz Halilovich, Profesor – Istraživač, Univerzitet, Melburn, Australija

Raduje me, da je kanadski parlament usvojio rezoluciju, a razočaran sam da je trebalo toliko vremena i nastojanja da do toga dođe. Ovom prilikom sjetio bi se riječi Dostojevskog “Ljudi ne bojte se života”. Ne treba se bojati novih izazova i ciljeva, koji stoje pred svim civiliziranim ljudima. Ipak, istina je najjače oružje. To je potvrdilo i usvajanje ove rezolucije. Čestitke odjeljenju u Kanadi Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i njegovom šefu prof. Ramiću na objedinjavanju svih pozitivnih snaga, koje su radile na njenom donošenju i naravno kanadskih parlamentaraca, koji su sva ta nastojanja i napore prepoznali usvojivši rezoluciju. Mr.sc. Zijad Bećirović, Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana

Usvajanje rezolucije o Srebrenici u kanadskom parlamentu je rezultat nastojanja šire koalicije organizacija i pojedinaca pod vodstvom Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava odjeljenja u Kanadi što je još jednom opravdalo svrhu njegovog osnivanja i potvrdilo njegovo uspješno vođenje pod vodstvom prof. Emira Ramića. Usvajanje rezolucije u kanadskom parlamentu je potvrda sistematičnog rada sa jasnim ciljem. Potv rđeno je, da je sve ostvarivo pogotovu ono što je civilizirano, a ova rezolucija sasvim sigurno to jeste. Bakhtyar Aljaf, Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana

Samo usvajanje rezolucije o Srebrenici  u Kanadskom Parlamentu, jeste umirivanje nečiste savjesti Kanadskog Parlamenta , gdje su snage Kanadskog UNPROFOR-a morale odreagovati u cilju sprečavanja stradanja civila, ali su se nečinjenjem svrstale na stranu agresora. Pored očiglednog tolerisanja postupaka agresorskih snaga na Srebrenicu i druge zašićene zone, jer se nije poduzelo ništa kako bi se spriječilo gušenje naselja i masakriranje civila, gdje je čak zabilježena pojava kako “bezbjedonosne snage” pružaju podršku agresoru u cilju “odrađivanja” planiranog zadatka tj. potpunog uništenja bošnjačkog naroda. Međutim, ovdje se treba osvrnuti na rad bosanske lobističke grupe i rad prof. Emira Ramića koji su svojom borbom za  pravilnu svijest o stradanju bošnjačkog naroda , kao i očuvanja nacionalnog identiteta otvorili vrata Kanadskom Parlamentu da barem djelomično rehabilituje svoju sramnu ulogu u stratištu Bošnjaka. Za nadati se da formirane zablude kanadske vlade, naravno pod jakim uticajem srpskog lobija, koje su pridonosile ovakvim destruktivnim stavovima i zabludama o Bosni i bošnjačkom narodu, su napokon dio jednog sramotnog historijskog ciklusa, i da vrijeme koje je pred nama napokon postane vrijeme dijaloga i istine. Muharem Obradović, Autor.

Nedavno je Kanadski Parlament osvojio rezoluciju koja proglašava  11. juli kao Dan Sjećanja u Kanadi  na žrtve genocida u Srebrenici. Ova rezolucija potvrđuje činjenice koje su dogodile u Srebrenici u julu, 1995, pokolj Bošnjaka i nasilno protjerivanje Bošnjaka iz svojih domova, kao činjenice genocida. Na kraju se prizna da se dogodio i genocid u Bosnu i Hercegovinu za vrijeme agresije. Ovo je veliki korak prema pravdi za nevine ljude koji su nastradali u Srebreničkom genocidu i za sve koji su nevino stradali u agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini. Tek kada se pravda potpuno izvrši, bit će moguće za sve građane i narode u Bosnu i Hercegovini izgraditi čvrst i trajni mir. Suzana Vukić, novinar The Hudson/St. Lazare Gazette, Montreal.

Kada se buduće generacije Bošnjaka na sjevernoameričkom kontinetu budu bavile proučavanjem svoje historije na prostoru Kanade siguran sam da ce 19. oktobar 2010 biti datum koga će spominjati sa posebnim ponosom. Napokon ,nakon višegodišnje kampanje, relativno mala bošnjačka zajednica predvođena aktivistima Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike uspjela se izboriti da Parlament Kanade usvoji Rezoluciju o genocidu u Srebrenici odajući počast žrtvama genocida i agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ovim činom nije samo prepoznata žrtva već je jasno upućena opomena i poruka da se nikada i nikom ne ponovi golgota Srebrenice.  Srebrenička tragedija je odavno  prevazišla samo bošnjačku moralnu i patriotsku obavezu pamćenja i sjećanja i postala poziv na katarzu ukupnog čovječanstva. Kanada je i pored svih opstrukcija i pokušaja politizacije Rezolucije pokazala svoju sposobnost da prepozna taj poziv Zbog toga Bošnjacima Kanade, članovima političkih partija  i njihovim predstavnicima u Parlamentu Kanade jedno veliko hvala na ovom prije svega humanom ali važnom političkom uspjehu. Profesor Semir Đulić

Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu je od značajnih, historijskih vrijednosti, jer jasno, pravno i politički identificira da je genocid počinjen nad građanima Srebrenice. Mi nikada ne možemo zaboraviti što se dogodilo u Srebrenici i rezolucije, poput one koju je  donio Kanadski parlament su garancija da će ovaj tragični događaj  zauvijek biti zapamćen i dokumentiran u historiji čovječanstva kao primjer najvećeg zla protiv čovjeka i civilizacije. Nadamo se da će rezolucija osigurati da se takvi događaji ne ponavljaju i da se zločinci zaustave u obavljanju svojih barbarskih djela protiv čovječanstva. Kao Američki Bošnjak posebno mi je drago da su i moje druge domovine, SAD i sada Kanada kao američka sestra usvojile  rezolucije o genocidu u Srebrenici i tako osudile teror i prepoznale zločin genocida protiv naše brače i sestara u Srebrenici. Iskreno se zahvaljujem kanadskom narodu i vladi za usvajanje rezolucije kao važnom koraku da se nikada zlo ne zaboravi i nikada više ne ponovi u historiji ljudskog roda. Dzafer Kulenovic, Chicago, Illinois,  USA

Činjenica da je Kanadski parlament označio 11. juli kao Dan Srebrenice veoma je važna meni kao Kanađanki, Bošnjakinji i ljudskom biću. Nisam iz Srebrenice, ali u posljednjih nekoliko godina sponzorujem Šemsu Čatić, koja je bila djete kad su u julu 1995 njen otac i brat nestali iz njihovog sela koje se nalazi u okolini Srebrenice. Šemsa je sada djevojka na studijama u Sarajevu. 2007 upoznala sam Šemsu, njenu mamu, sestru i sestrica u Ilijasu. Šemsina porodica je jedna od mnogih koje su razorene zauvijek genocidom koji su Srbi počinili nad Bošnjacima Srebrenice. Nadam se da čemo kroz pamćenje 11. jula spriječiti buduće genocide tako da se Šemsini doživljaji ne ponove nikom drugom bilo gdje ikada. Sanela Gorović, Institut za istraživanje genocida Kanada

Vjerovatno niko nije potpunije i jasnije izrazio sam čin nedavnog usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom Parlamentu nego što je to učinio Brian Masse, M.P., inaće, član Nove Demokratske Partije. On je, jednostavno, to nazvao:  “Institulizacija Dana sjećanja na Srebrenicu”. Tog dana sam na moj “facebook” stavio “O Kanada” ( jedno od najljepših vokalnih izvođenja) i napisao da je “danas zaista biti lijepo i Kanađanin i Bošnjak”. Ubijeđen sam da usvajanje ove rezolucije ima veliki značaj za Kanadu – prvo, kao izrazito demokratsku zemlju i drugo, kao zemlju koja svoje humanističke principe čuva kao osnovne vrijednosti svoje unutrašnje i spoljne politike. Usvajanje rezolucije će biti upamćeno kao jedna od svijetlijih tačaka “Harperove ere”. Ono što akt usvajanja rezolucije reflektira u meni, jeste dvojako osjećanje, osjećanje zahvalnosti Bogu što moja djeca žive u zemlji u kojoj se cijeni ljudskost i osjećanje velikog respekta prema mojoj novoj domovini. Ozbiljno pitanje je sada šta su  zadaci Bosansko-hercegovačke dijaspore u Kanadi. Naime, rezolucija je, bar u političkom smislu, dokinula osjećaj žrtve kod Bosnjaka i pri tom otvorila uslove za moguću saradnju i pomirenje. Ostaje, naravno, stalan zadatak proganjanja i hapšenja počinioca ratnih zločina u ratu u Bosni i Hercegovini. Imam želju i to je moj san, da djeca nas koji smo izašli iz tog rata druže se slobodno, bez obzira na nacionalnu pripadnost, budu ponosni Kanađani i da vole grudu gdje su ponikli njihovi roditelji. Nema zločinackih naroda, postoje samo ljudi i njihove “dobre i loše duše”, da citiram velikog Rumij. Zijad Burgić, novinar.

Usvajanje Rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu je grandiozan uspjeh bošnjačko-kanadske zajednice predvođene Institutom za istraživanje genocida Kanada i Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike. Znam da su Kanadski Bošnjaci imali velike protivnike, ali su oni još jedanput dokazali koliko su veliki i hrabri. Rat protiv Bošnjaka još traje, samo što se sada vodi diplomatskim putem. Kanadski Bošnjaci su imali  protiv sebe jednu od največih i najačih  dijaspora u Kanadi. Srpska dijaspora potpomognuta sa svojim istomišljenicima bjelosvjetskm, svo vrijeme  je bila velika prepreka i barikada. Sulejman V.Aličković, književnik.

Usvajanje Rezolucije o genocidu u Kanadskom Parlamerntu je izuzetan korak u historijskom kontestu agresije na Bosnu i Hercegovinu. Dokumenat sam pažljivo pročitao i uvjerio se da put kojim su morali proći Kanadski Bošnjaci nije nimalo jednostavan.  Zato Tim na čelu s profesorom Ramićem  zaslužuje pohvalu i verifikuje vrijednost  Instituta  za borbu protiv genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini.  Nama koji pratimo uporni rad  Kanadskih BošnjakA je čast i privilegija što je ovaj posao samo početak u iznošenju na svjetsku scenu  onoga što se pokušalo zaboraviti po završetku agresije. Rad na tom projektu će nadam se  trajati decenijama jer je puno toga urađeno u Bosni i Hercegovini u periodu agresije. Susjedne zemlje Srbija i Hrvatska se moraju suočiti sa činjenicama i  shvatiti da njihove ambicije danas i nedjela u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu predstavljaju ideologiju srednjeg vijeka. Rezultati Kanadskih Bošnjaka uveliko potvrđuju državnost, nezavisnost, samostalnost i jedinstvo države Bosne i Hercegovine, otvoreno, slobodno, civilno društvo u Bosni i Hercegovini  i stabiliziraju političku klimu na Balkanu.  Sabit I. Milinkich.

Iskreno se radujem da su napor, mudrost i istrajnost kanadskih bošnjačkih lobista urodili plodom. Genocid je činjenica koja bio  morala brinuti druge, skoro više nego nas same. Radikalni desni pokreti  dobijaju pravo građanstva sirom Evrope. Na um pade mi razgovor sa  divnim profesorom Stevanom Dedijerem koji mi je prije  15 godina rekao, da je pisao predsjedniku Bušu i rekao mu da zaustavi  Miloševića, za kog je ustvrdio da je fašista, “Ako to ne učinite sada,  za deset godin ćemo imati stotine sličnih njemu koji će destabilizirati  svijet”, kaže Dedijer u pismo predsjedniku Bušu. Ševko Kadrić, književnik.
Čestitke lobističkom kanadsko-bošnjačkom timu na ovom uspjehu. Borba za istinu i da se istina ne zaboravi je veoma važna. Treba biti uporan i hrabar da se takvo nešto postigne. Alija Izetbegović je jednom rekao da je život borba između dobra i zla, te da je to najčešće nepravedna borba, ali nam ne preostaje ništa drugo nego da se borimo protiv zla. Ja bih dodala da ta borba daje smisao i snagu životu i na taj način život postaje ljepši. Amra Hodžić.
Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institutu za istraživanje genocida Kanada  čestitamo na uspješnom višegodišnjem radu na usvajanju Rezolucije Kanadskog parlamenta o 11. Julu, Danu sjećanja na počinjen genocid od strane Srba nad Bošnjacima u Srebrenici.  Ova Rezolucija Parlamenta Kanade, za koju ste se uporno borili i znalački izborili, utoliko je značajnija jer se radi o vanevropskoj močnoj državi, a naslanja se na Rezoluciju Evropskog parlamenta o obilježavanju genocida u Srebrenici od januara 2009. godine.  Affan Čehajić.
Kanadski Bošnjaci su uspjeli dobiti Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu, nakon neviđenog prljavog lobiranaja neprijatelja Bosne i Hercegovine i Bošnjaka u Kanadi na čelu sa velikosrpskim lobistom Mekenzijem te nedavnog blokiranja iste od strane Kanadskog premijera. Tako su dokazali kanadskim poslanicima i civiliziranom svijetu da je na kraju pravda i istina o genocidnu nad Bosnjacima Srebrenice i Bosne i Hercegovine neosporna i da je ovom rezolucijom Kanadski parlament  stao na stranu istine i respekta prema žrtvama srebreničkog i bošnjačkog genocida. Međunarodna zajednica uključujući i Kanadsku vladu takođe snosi dio odgovornost za isti jer su nam tih godina brutalne agresije Srbije i Karadžičevih pobunjenika vezali ruke embargom na oružje u vrijeme velikosrpskog zla i agresije nad golorukim građanima Bosne i Hercegovine, a zauzimanjem UN zaštičene srebreničke enklave i počinjenim genocidom nad srebreničanima pokazali vrhunac svog velikosrpskog –  četničkog, ideološkog zla. Dugogodišnji uspješni rad Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike kao i svih prijatelja i lobista Bosne i Hercegovine je krunisan još jednim zasluženim rezultatom kao dug i respekt svim stradalim u srebreničkom genocidu nad Bošnajcima kao i svima onima koji su preživjeli golgote agresije kao posljedica  mračnih ideologa zla iz Srpske akademije nauka i umjetnosti. Sadašnjim i budućim generacijama ostaje da se bore da zaborav ne prekrije prošlost i da nam bude pouka za budućnost, da se sjetimo tragične prošlosti ali i dodatni motiv da se borimo da sadašnja nepravda zločinačke tvorevine tzv.Republike Srpske nastala na tom dokazanom genocidu ne ostane budućnost, već da ostane na sramnim stranicama zločinačke prošlosti kojoj se sudi svih ovih godina na sudovima u Hagu na čelu sa njenim zločinackim predsjednikom Radovanom Karadžićem. Aziz Ramović.
Izjave koje su ranije objavljene možete pročitati na linkovima:
http://www.instituteforgenocide.ca/
http://www.bosniak.org/kanadski-parlament-jednoglasno-usvojio-rezoluciju-o-genocidu-u-srebrenici/