Facebook
Twitter
YouTube
LINKEDIN

Saopćenje KBSA povodom prijedloga izmjena Izbornog zakona od strane HDZ-a BiH

Povodom otvorenog miješanja i stalnih udara države Hrvatske na suverenitet Bosne i Hercegovine kroz pritisak na međunarodnu zajednicu, a kako bi došlo do izmjene Izbornog zakona po volji HDZ-a BiH, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike upozorava da je neprihvatljiva bilo kakva izmjena Izbornog zakona BiH, sve dok se ne sprovedu odluke suda iz Strazbura, u slučajevima Zornić, Sejdić, Finci i Pilav.

Prijedlog izmjene Izbornog zakona BiH koji zahtjeva HDZ BiH je prijedlog samo jedne političke partije i opcije, i kao takav je neprihvatljiv, jer zanemaruje odluke Evropskog suda za ljudska prava. Prijedlog bi, ukoliko bude usvojen,  načinio postojeći zakon više diskriminantnim nego li već jeste. Novim zakonom se ne predlaže promjena Ustava BiH, niti brisanje etničkih odrednica kod izbora članova Predsjedništva BiH, što je preduslov za implementaciju odluka Evropskog suda. Ne predviđa se bilo kakva promjena u sastavu Doma Naroda PSBiH, a poznato je da u taj zakonodavni dom moraju biti uključeni i predstavnici Ostalih.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona u konačnici vodi ka trajnoj podjeli zemlje, njeno definitivno prekrajanje u tri entiteta, u kojem se u potpunosti negiraju osnovna ljudska i građanska prava, među kojima i glasačko pravo svakog državljanina “da bira i bude biran”.

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike upozorava da je potrebno u potpunosti primjeniti i sprovesti odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Zornić, Sejdić i Finci, i Pilav, prije li se počne razgovarati o bilo kakvim drugim izmjenama Izbornog zakona.

Dervo Sejdić i Jakub Finci dobili su presudu pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu protiv Bosne I Hercegovine, jer se kao pripadnici nacionalnih manjina nisu mogli kandidirati za članove Predsjedništva BiH. Dr.Ilijaz Pilav se kao Bošnjak iz RS nije mogao kandidirati za člana Predsjedništva BiH, budući da se u RS bira samo član Predsjedništva iz srpskog naroda, a u FBiH članovi Predsjedništva iz bošnjackog i hrvatskog naroda. Azra Zornić se nije mogla kandidirati za članicu Predsjedništva BiH kao “građanka BiH”. Ona se ne izjašnjava ni kao pripadnica konstutivnih naroda, niti kao pripadnica neke nacionalne manjine. U svim slučajevima Bosna i Hercegovina je dužna da izmjeni diskriminatorne odredbe Ustava BiH.

U BiH zabrana diskriminacije je definisana u samom Aneksu IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, koji je i Ustav BiH. U Članu II/2 Ustava BiH poštivanje ljudskih prava uzdiže na najviši mogući nivo, dajući Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava mjesto “iznad svakog drugog prava” i “direktnu primjenjivost” u pravnom poretku BiH. Međutim, iako je uključena kompletna Evropsku konvencija u tekst Ustava, uključujući i Član 14. Zabrana diskriminacije je dodatno osnažena kroz primjenu Člana II/14 Ustava BiH, koji i pored zabrane diskriminacije iz Člana 14 Evropske konvencije i Protokola broj XII uz Evropsku konvenciju, “otključava” primjenu dodatnih 15 instrumenata za zaštitu ljudskih prava pobrojanih u Aneksu i na dejtonski Ustav BiH. Time je princip zabrane diskriminacije iz Člana II/4 Ustava BiH pruzio siri opseg zaštite nego Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava. Jurisprudencija Ustavnog suda BiH to i dokazuje.

Kongras Bošnjaka Sjeverne Amerike upozorava da se prilikom bilo kakvog razgovora o  promjenama izbornog zakona gore navedeno treba imati na umu.