OTVORENI APEL STOTINU bosanskohercegovačkih intelektualaca za BiH

OTVORENI APEL STOTINU bosanskohercegovačkih intelektualaca – univerzitetskih profesora, naučnika, književnika i umjetnika iz zemlje i dijaspore,

za ubrzanu obnovu cjelovite, multietničke, funkcionalne, održive, prosperitetne i europske države jednakopravnih građana i ravnopravnih naroda demokratske Bosne i Hercegovine

Apel se upućuje članicama OUN, NATO, OSCE, Državama i Parlamentu Europske Unije, Vijeću Europe, Komesarima Europske Unije, SAD, Japanu, Organizaciji Islamske Konferencije (OIC), BRIC – Brazilu, Ruskoj Federaciji, Indiji i Kini, Upravnom odboru PIC-a, OHR

Sarajevo, 25. novembar / studeni 2010,

Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Dame i gospodo, Vaše ekscelencije,

Zabrinuti za sudbinu naše lijepe, ali napaćene domovine, molimo vas da, u ime temeljnih vrijednosti čovječanstva, učinite sve što je u vašoj moći da se obnovi i učvrsti demokratski, multietnički i multikulturalni karakter Bosne i Hercegovine, kao jedinstvene, održive, funkcionalne i prosperitetne europske države.

Dejtonsko-pariškim sporazumom (novembar-decembar 1995), pod pritiskom međunarodne zajednice, prekinut je rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995). Ta se činjenica neosporno mora cijeniti kao pozitivno dostignuće.

Nažalost, sva kasnija događanja pokazala su da je prekid ratnih operacija bio gotovo jedino pozitivno dostignuće tog sporazuma u odnosu na ponovnu uspostavu Bosne i Hercegovine kao funkcionalne demokratske države.

Neka od rješenja iz Dejtonsko-pariškog sporazuma, iznuđena imperativom zaustavljanja oružanog sukoba, nisu u skladu sa međunarodnim demokratskim standardima, i pokazala su se kao nepremostiva prepreka u svim aspektima reintegracije Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države ravnopravnih građana i naroda.

Dejtonsko-pariški sporazum promijenio je i ime naše države, isključivši iz naslova riječ “Republika” koja je, međutim, zadržana u nazivu jednog od entiteta.

Legalizovano je stanje uspostavljeno silom i genocidnom politikom i praksom snaga koje su osmislile, otpočele i vodile rat. Formirane su administrativne strukture kakve nemaju uporišta u našoj tradiciji, i koje nisu uobičajene u odnosu na standarde drugih višenacionalnih demokratskih država.

Entiteti uspostavljeni Dejtonsko-pariškim sporazumom uglavnom nisu ispoštovali dvije osnovne odredbe toga sporazuma – odredbu o privođenju pravdi i kažnjavanju odgovornih za počinjene zločine, i odredbu o povratku prognanih i izbjeglih u njihove domove.

Iz entitetskih struktura nisu odstranjene snage koje su osmislile, započele i vodile rat (onako kako je izvršena denacifikacija u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata), pa su one ostale politički aktivne i danas.

Onemogućavanjem povratka izbjeglih i prognanih promijenjena je nacionalna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine.

U takvim okolnostima zloupotrebljava se entitetsko glasanje, pa pozicija dezintegracionih nacionalističkih snaga postaje dominantna, dok se uloga demokratskih integrativnih elemenata bosanskohercegovačkog društva u potpunosti degradira i marginalizira. Na taj se način blokira svaka inicijativa da se, poboljšavanjem ustavnih rješenja ili na druge načine, ovakvo neodrživo stanje promijeni u smislu uspostavljanja istinskog, demokratskog, multietničkog i multikulturalnog društva, lišenog diskriminacije i aparthejda po nacionalnoj, vjerskoj, političkoj ili drugoj osnovi.

U prilog našoj konstataciji o neodrživosti ovakvog stanja govori ocjena Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je ustavni sistem u Bosni i Hercegovini diskriminatorski i protivan

Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. I ta ocjena i sve druge pozitivne inicijative u cijelosti se ignorira.

Ozbiljni analitičari upozoravaju na teško stanje u svim segmentima života u Bosni i Hercegovini, bez obzira na entitetsku ili nacionalnu pripadnost građana. Zato su potrebne korjenite promjene.

Očigledno je kako sve upućuje na moguću novu agoniju žitelja Bosne i Hercegovine i moguće novo žarište nestabilnosti, kako u regiji tako i u međunarodnim razmjerama.

Unatoč svijesti da se mir i budućnost za Bosnu i Hercegovinu mora kreirati unutrašnjim snagama, mi smo duboko uvjereni da politička situacija u zemlji i sastav zastupnika izabranih na posljednjim izborima (3. oktobar / listopad 2010) nije takav da se bez značajne intervencije međunarodne zajednice mogu uspješno donositi bilo kakve vitalne odluke o potrebnim promjenama postojećeg nedemokratskog i oktroiranog ustava.

Najvažniji dokaz za ovu tvrdnju je činjenica da je taj isti oktroirani Ustav, koji predstavlja glavnu prepreku reintegraciji i funkcioniranju Države, usvojen u Daytonu (novembar 1995) pod neposrednim rukovođenjem međunarodne zajednice, koja i danas, sa svojim krupnim Bonskim ovlaštenjima, vrši kontrolu situacije u zemlji.

Dejtonski sporazum je potpisan bez znanja naših građana, i sve do danas još nije preveden sa engleskog na jezike kojim govore stanovnici Bosne i Hercegovine. Isto tako, ni legalno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, države priznate od Ujedinjenih nacija (1992) koje je po važećem Ustavu Države jedino imalo pravo da donese „Odluku“ o potpisivanju Daytonskog sporazuma prije 15 godina, nikada nije donijelo takvu Odluku, a niti Parlamentarna skupština legalne Republike Bosne i Hercegovine.

Dame i gospodo, Vaše ekscelencije,

Slobodni smo uz ovaj “Otvoreni apel” izložiti Vam određena politička rješenja i ustavne principe uz koje, prema našem mišljenju, može otpočeti proces obnove cjelovite i jedinstvene, multietničke i multikulturalne, održive i funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine.

Prvenstveno smatramo neophodnim osigurati:

1. efikasnu zaštitu zajamčenih ljudskih prava i sloboda, uz garanciju mogućnosti ostvarivanja istih na čitavom državnom teritoriju bez ikakvih izuzetaka i diskriminacija;

2. instrumente za ostvarivanje kolektivnih nacionalnih prava jednako za sve građane, sve narode i nacionalne manjine, te pravo na regionalnu i lokalnu samoupravu u skladu sa Europskom poveljom o ljudskim pravima i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi;

3. ostvarivanje procesa regionalne suradnje jednako prema svim susjedima, bez ikakvog

nacionalnog predznaka i bez protekcionizma prema bilo kome (paralelne specijalne odnose entiteta i susjednih država rješavati kao regionalnu prekograničnu suradnju u duhu općeprihvaćene europske prakse)

4. uspostavljanje racionalne i efikasne organizacije državne vlasti na svim nivoima, u skladu sa uvriježenim standardima naprednih demokratskih država, koja će svoj legitimitet izvoditi isključivo iz državnog identiteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih naroda koji u njoj žive. Pravo nacionalnog veta treba zadržati samo u Domu naroda, koji treba da bude formiran kao istinska garancija ravnopravnosti svih naroda i nacionalnih manjina.

5. uvjete pod kojima će se intenzivirati i ubrzati procesi priključivanja Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama.

U prelaznom periodu, do donošenja novog Ustava Bosne i Hercegovine, moguće je vratiti pravnu snagu Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prema kojem su održani prvi demokratski izbori (1990) i referendum o nezavisnosti (1992), ili makar one njegove odredbe koje garantiraju mogućnost ostvarivanja premisa citiranih od 1. do 5.

Ovo treba učiniti što prije, zato što posljednji ustav Republike Bosne i Hercegovine predstavlja i posljednje pravedno, pa prema tome i legitimno ustavno uređenje naše države. Dejtonski model ustava prevodi u ustavnu povelju jedan aneks međunarodnog mirovnog ugovora koji ne odgovara standardu ustavotvornog akta. Tako se državnopravni status BiH pokazuje kao „ustavna država” koja nema legitimni ustav.

Po našem mišljenju, u novom Ustavu Bosne i Hercegovine, koji bi dobio europski karakter, trebalo bi ugraditi sljedeća osnovna načela:

1. Bosna i Hercegovina je država svih njenih građana i naroda: konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih kao nacionalnih manjina, koji u njoj žive. Bosna i Hercegovina je zasnovana na vladavini prava i socijalne pravde, na načelima participativne građanske demokratije, ljudskim i manjinskim pravima i slobodama, zaštiti čovjekove okoline, međunarodnoj suradnji i tržišnoj ekonomiji, kao i na pripadnosti europskim principima i društveno-historijskim vrijednostima;

2. izvorna suverenost pripada državi Bosni i Hercegovini i potiče isključivo od svih njenih građana i naroda. Nijedan državni organ, politička organizacija, grupa, pojedinac ili jedan od naroda, ekskluzivno ne može prisvojiti suverenitet ili dio izvornog suvereniteta države i uspostaviti vlast mimo izvornog suvereniteta;

3. pravni poredak je jedinstven. Uređenje vlasti počiva na podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Predstavnički dom vrši zakonodavnu vlast po principu demokratskog odlučivanja, u skladu sa odredbama Ustava. Dom naroda štiti vitalne kolektivne interese svih naroda i nacionalnih manjina podjednako, uz primjenu instrumentarija određenog Ustavom. Izvršnu vlast provodi vlada Bosne i Hercegovine, formirana prema principu kompetentnosti, te na način da odražava i nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine, (prema popisu iz 1991.g.). Sudska vlast je neovisna od političkih i bilo kojih drugih utjecaja;

4. funkciju Predsjednika Države obavlja Predsjedništvo kojeg čine Predsjednik predsjedništva i tri člana. Predsjednik i tri člana Predsjedništva biraju se na četiri godine iz redova triju konstitutivnih naroda i iz redova ostalih naroda koji čine stanovništvo Bosne i Hercegovine, na općim izborima za cijelu državu, sa slobodnim pristupom aktivnom i pasivnom pravu glasa za sve građane.

5. kontrola državnih granica je u nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Jedino država Bosna i Hercegovina odlučuje o državljanstvu svojih stanovnika;

6. država Bosna i Hercegovina ima svoje oružane snage, svoju policiju i sigurnosne službe, a i niži nivoi vlasti imaju odgovarajuće policijske snage. Teritorija države Bosne i Hercegovine je nedjeljiva i nikakvim pravnim aktima ne može se dijeliti. Imovina naslijeđena 1991. godine, nakon razdruživanja od SFR Jugoslavije, je imovina države Bosne i Hercegovine.

7. vjerske zajednice su odvojene od države. Nijedna religija ne može se uspostaviti kao državna ili obavezna. Religijski praznici ne mogu biti praznici Države;

8. pred Ustavom i zakonom svi su jednaki. Svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu bez diskriminacije. Pravo na život i imovinu je nepovredivo;

9. ekonomsko uređenje u Bosni i Hercegovini počiva na tržišnoj privredi, otvorenom i slobodnom tržištu, slobodi poduzetništva, samostalnosti privrednih subjekata i ravnopravnosti privatne i drugih oblika svojine. Bosna i Hercegovina je jedinstveno ekonomsko područje sa jedinstvenim tržištem roba, rada, kapitala i usluga;

10. spoljna politika počiva na opće priznatim principima i pravilima međunarodnog prava i pripada izvornoj suverenosti države;

11. odredbama Ustava, kojima se osiguravaju kolektivna nacionalna prava i pravo na regionalnu i lokalnu samoupravu, mora biti osigurana i zaštita od mogućih zloupotreba tih prava u smislu blokade Parlamenta i drugih državnih institucija, odnosno onemogućavanja funkcija države kao cjeline.

12. Odredbama Ustava onemogućiti segregaciju u obrazovanju i netrpeljivost prema drugima. Isto tako, obavezati državne organe na svim nivoima za modernu ulogu nauke, obrazovanja, kulture i umjetnosti i njihovo potrebno finansiranje po ugledu na europske razvijene zemlje radi blagostanja građana i njegovanja zajedništva.

Radi svega izloženog, zahtijevamo da se prije svih budućih razgovora i rasprava o ustavnim promjenama i novom Ustavu osnuje ustavni konvent, u koji će pored predstavnika političkih struktura ući ravnopravno i vanstranačke strukture demokratskog civilnog društva, pa i naša (IA- 14).

Zakonom o pripremama novog Ustava i međunarodnoj arbitraži treba regulisati da u slučaju spornih pitanja odluku na ustavnom konventu treba, bez odlaganja, prepustiti arbitraži, sastavljenoj od pravnih eksperata za ustavno pravo, koje će izabrati Upravni odbor PIC-a (Steering Board of PIC). Arbitraža treba da odlučuje na osnovu modernih europskih standarda za višenacionalne države, a ne na osnovu ratom nametnutih rješenja u Daytonskom sporazumu”.

Na završetku ovog „Otvorenog apela” pozivamo Vas i molimo da kao članovi parlamentarnih institucija, predsjednici država i premijeri vlada najmoćnijih demokratskih sila svijeta, ne dozvolite sada, u vremenu imperativnih promjena postojećeg i usvajanja novog bosanskohercegovačkog Ustava, da dosadašnje sveopšte zlo nad multietničkom Bosnom i Hercegovinom, iznutra i spolja, ima posljednju riječ !

(Kao dokaz da su potpisnici prihvatili „Otvoreni Apel”, čuvaju se u Uredništvu Inicijatora Apela u Sarajevu njihovi „ID” brojevi. Inicijatori Apela, njih 14, označeni su kao grupa

(IA – 14). Oni su ovlašteni, u ime svih potpisnika, da potpišu Apel i prateća pisma):

S poštovanjem, bosanskohercegovački intelektualci iz zemlje i dijaspore, potpisnici Apela.

A / P O T P I S I I N I C I J A T O R A „ A P E L A” ( I A – 14 )

G. Jakob Finci, dipl. jur. Dopisni član BHAAAS – BH Američke Akademije za umjetnost i nauku; Predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, Ambasador Bosne i Hercegovine u Bernu, Švicarska

G. Jure Galić, Predsjednik Saveza antifašista i boraca narodno-oslobodilačkog rata, Sarajevo

Doc dr. Tarik Haverić, Univerzitetski nastavnik za političke i pravne sisteme BiH, Univerzitet u Zenici

Prof. dr. Tomislav Išek, Profesor za modernu historiju BiH, Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli

G. Milorad Krunić, dipl. ecc., Predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosveta” Sarajevo. BiH

Prof. dr. fra Luka Markešić, Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), Sarajevo, BiH

D. akademik Dejan Milošević, Istraživač atomskih procesa u atofizici i profesor na PMF Sarajevo

Prof. dr. Nedžad Mulabegović,, Predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Sarajevo, BiH

Prof. dr. Muris Osmanagić, Laureat najviše nagrade za nauku u bivšoj Jugoslaviji – AVNOJ-a za 1982.

Akademik profesor emeritus dr. Branislava Peruničić, PodpredsjednikANUBiH, Sarajevo, BiH

Akademik prof. dr. Vladimir Premec, sekretar odjeljenja humanističkih nauka, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Predsjednik Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine

G. Sretko Radišić, dipl. ing. Predsjednik Srpskog građanskog vijeća (SGV), Zenica, BiH

Akademik Abdulah Šarčević , član, ANUBiH, Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, BiH

Dipl. ing. Chem. Schlomo Bar Giyora (Vladimir) Zupkovic, Konsultant i stručni saradnik, Caduri Center Laboratories, Lower Galilee, Israel (Nazaret, Haifa, Ako i Tiberias), BH dijaspora, Izrael.

B / Podaci o potpisnicima „Otvorenog apela”

# Titula, ime i prezime Institucija Grad/zemlja prebivališta
1.   Haris Alibasic, Mr. Doktorski kandidat Predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike Michigan, SAD
2.   Profesor emeritus dr. Ibrahim Arnautović
 
Veterinarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu Sarajevo, BiH
3.   Dr. med. Kenan Arnautović
 
MD, FACS, Semmes-Murhey Klinika, Memphis, Tennessee, SAD Memphis, TN,
SAD
4.   Prof. dr. fra Mile Babić Dekan Fakulteta franjevačke teologije Sarajevo, BiH
5.   Gđa Amila Bakšić Umjetnička direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo, primadonna Opere Narodnog Pozorišta Sarajevo, BiH
6.   Prof. dr Josip Baotić Profesor književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
7.   Dr. sci. Esad Bajtal Nezavisni istraživač, glavni i odgovorni urednik časopisa „Glas antifašista”, Sarajevo Breza, BiH
8.   Doc. dr. Vedada Baraković
 
Filozofski Fakultet Univerziteta Tuzla, BiH Tuzla, BiH
9.   Mr. Mersad Berber
 
Likovni umjetnik: slikar, grafički umjetnik Zagreb, Hrvatska
10. Prof. dr. Rešad Begtić,
emeritus
Predsjednik Vijeća Kongresa Bošnjačkih Intelektualaca Tuzla, profesor ekonomije Tuzla, BiH
11. Akademik prof. dr. Ljubomir Berberović Član Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, BiH
12. Prof. dr. Seniha Bešlagić Profesor emeritus, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
13. Prof. dr. Ivan Bubalo Profesor na Fakultetu franjevačke teologije Sarajevo, BiH
14. Prof. dr. Suzana Bubić Rektor Univerziteta „Džemal Bijedić” Mostar Mostar, BiH
15.   Snježana Buzov Professor Near Eastern Languages and Cultures Department, The Ohio State University, Member BHAAS, Columbus OH, USA
16. D. Akademik prof. dr. Ivan Cvitković Član ANUBIH i profesor na Fakultetu Političkih nauka Univerziteta u Sarajevu BiH
17. Prof dr. Faruk Čaklovica Rektor Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
18. Prof. dr. Ivan Čavlović Dekan Muzičke akademije u Sarajevu Sarajevo, BiH
19. Prof. dr. Smail Čekić Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, i Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sarajevo, BiH
20. D. akademik prof. dr. Muris Čičić Profesor na Ekonomskom fakultetu Sarajevo Sarajevo, BiH
21. Prof. dr. Esad Ćimić
 
Profesor emeritus teorijske sociologije, religije i sociologije morala, Univerzitet u Sarajevu BiH, Sveučilište u Zadru Hrvatska, Univerzitet u Beogradu, Srbija Sarajevo, BiH,
Zadar, Hrvatska,
Beograd, Srbija
22. Prof. dr. Faruk Dalagija
 
Radiolog, Medicinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, BiH Sarajevo, BiH
23.   Semir Djulic Professor of Philosophy and Sociology Atlanta, Georgia, USA
24. D. Akademik prof. dr. Vlatko Doleček Dopisni član ANUBiH, profesor robotike, Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
25. Prof. dr. Enes Duraković Profesor književnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
26. Dr. Biljana Đurica-Asotić Ljekar u Domu zdravlja Zenica Zenica, BiH
27. Assist. Prof.  Dr  Emir Festić
 
Director, Intensive Care Units, Assistant profesor of       Medicine, Mayo Clinic, Jacksonville, Florida, USA
28. Prof. dr. Šaćir Filandra Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
29. Prof. dr. Ivan Filipović Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta Sarajevo Sarajevo, BiH
30. G. Jakob Finci
 
 
Dopisni član BHAAS – BiH-Američke akademije za umjetnost i nauku, Predsjednik jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine , Ambasador Bosne i Hercegovine u Švicarskoj Sarajevo, BiH,
Bern
Švicarska
31. Prof. dr. Ognjenka Finci Profesor na Arhitektonskom fakultetu i Likovnoj akademiji Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
32. Prof. dr. Ešref Gačanin Direktor Instituta za istraživanja i projektiranje IPSA, Bosna i Hercegovina Sarajevo, BiH
33. Akademik prof. dr. Ejup Ganić Predsjednik i Rektor Univerziteta „Sarajevska škola za nauku i tehnologiju“ (SSST) Sarajevo, BiH
34. Dipl. ecc. Marko Galić Specijalista za ekonomske sisteme, Zagreb, Hrvatska
35. Prof. dr. Kemal Gutić Dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta, Tuzla Tuzla, BiH
36. Prof. dr. Rešid Hafizović Profesor na Fakultetu islamskih nauka Sarajevo Sarajevo. BiH
37. Prof. dr. Mirsad Hadžikadić
 
Osnivački predsjednik BHAAAS – BH Američke akademije za umjetnost i nauku (2007-2008); Direktor Instituta za Kompleksne Sisteme (complexity.uncc.edu), Odsjek za Softver i Informacionih Sistema, Fakultet kompjuterskih nauka i informatike, Univerzitet North Carolina, Charlotte, SAD
38.   Dr Omer Hadžiselimović, PhD Adjunct Professor of English, Loyola University,
Member BHAAS,
Chicago, USA
39.   Dr. Senad Hadžiselimović President of the Bosniacs Academic Forum Mannheim,
Germany
40. Akademik prof. dr. Kemal
Hanjalić
Profesor na Delft Univerzitetu Holandija
41. Mr. sci. Mario Heinal
Magistar političkih nauka Bat – Yam,  Izrael
42. Prof. Vesna Hercegovac-Pašić Arhitekta-urbanist, Arhitektonski fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
43. Emir Hodžić, D.V.M. PhD Center for Comparative Medicine, Directo r of the Real Time PCR Research & Diagnostic, Core Facility, School,of Veterinary Medicine,
University of California , Member BHAAS
Davis, USA
44. Prof.  Dr. Migdat Hodžić Member of the Bosnian Herzegovinian American
Academy of Arts and Sciences (BHAAS), Cupertino
CA, USA
45. Akademik prof. dr Dzevad Hozo akademski slikar, profesor na Likovnoj akademiji, Univerzitet Sarajevo Bosna i Hercegovina
46. Prof. dr Metka Krajgher-Hozo profesor na Likovnoj Akademiji, Univerzitet Sarajevo Bosna i Hercegovina
47. D. Akademik Nedžad Ibrišimović Književnik, skulptor Podlugovi, BiH
48. Prof. dr. Tomislav Išek
Profesor moderne historije na Univerzitetu u Tuzli Tuzla, BiH
49. Mr. sci. dr. Zerina Jašarević
Patolog, specijalista biomedicine i karcinoma dojke Voralberg, Austria
50. Prof. Dr. Anton Jekauc Direktor Instituta za strateška istraživanja Sarajevo i Pročelnik odjela za društvene znanosti Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bi H Sarajevo, BiH
51. Prof. dr. Pavo Jurišić Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sarajevo Sarajevo, BiH
52. Akademik prof. dr Dževad Juzbašić Historičar Austrougarskog perioda, član Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, BiH
53. Prof. David Kamhi Profesor violine, emeritus na Muzičkoj akademiji u Sarajevu Sarajevo, BiH
54. Akademik prof. dr. Hanifa Kapidžić – Osmanagić Član Akademija nauka i umjetnosti Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu Sarajevo, BiH
55. Mustafa Kapidžić filmski režiser, glavni urednik izdavačke kuće KultB Sarajevo Bosna i Hercegovina
56. Prof. dr. Dževad Karahasan
Pisac i profesor na Filozofskom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu
Sarajevo, BiH
57. Prof. dr. fra Marko Karamatić
Profesor Fakulteta franjevačke teologije
U Sarajevu
Sarajevo, BiH
58. G. Stjepan Kljujić Novinar i bivši član predratnog i Ratnog predsjedništva Republike BiH  (1992) Sarajevo, BiH
59. Prof. Vlado Kerošević Dekan Akademije dramskih umjetnosti Tuzla Tuzla, BiH
60. Prof. dr. Aleksandar Knežević Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
61. Vanr. prof. dr. Hajro Kofrc Professor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Tuzla, BiH
62. Vanr. prof. dr Safet Kozarević dekan Ekonomskog fakulteta, , Univerzitet u Tuzli Bosna i Hercegovina
63. Prof. dr. Azem Kožar Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Tuzla, BiH
64. G. Mišo Krunić, dipl. ecc. Predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta” Sarajevo, BiH
65. Prof. dr. Slavo Kukić Profesor i prodekan na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Mostar Mostar, BiH
66. Miro Lazović , Bs. Politology First President of the Parliament of Bosnia and
Herzegovina (1992-1995)
Sarajevo Bosna i Hercegovina
67. D. Akademik Lidija Licender – Cvijetić dopisni član Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, BiH
68. Akademik prof. dr Slobodan Loga Potpredsjednik Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH
69. Prof. dr. Mirjana Malić Profesor na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
70. Prof. dr. Rajka Mandić Profesor i projektant u arhitekturi, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
71. Profesor emeritus dr Omer Ibrahimagić
Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu Sarajevo, BiH
72. Prof. dr. fra Luka Markešić Predsjednik Hrvatskog Narodnog Vijeća (HNV), Bosna i Hercegovina, profesor na Fakultetu franjevačke teologije u Sarajevu Sarajevo BiH
73. Akademik prof. dr. Juraj Martinović Član Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH
74. Akademik prof. dr Božidar Matić Profesor automatike, Predsjednik Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH
75. Prof. dr. Predrag Matvejević Profesor slavistike na Sveučilištu „La Sapienza”, Rim Rim, Italija
76. D. Akademik prof. dr. Dejan Milošević Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu
Sarajevo, BiH
77. Prof. dr. Ferid Muhić Profesor sociologije i antropologije, Univerzitet Skopje Skopje, Macedonia
78. Prof. dr. Nedžad Mulabegović Predsjednik Vijeća Kongresa Bošnjačkih  Intelektualaca (VKBI), profesor Medicinskog fakulteta , Univerzitet Sarajevo Sarajevo, BiH
79. Dr. Rasim Muratović Viši naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo Sarajevo, BiH
80. Doc. dr Najetović Džemil Umirovljeni general Armije Bosne i Hercegovine,
Univerzitetski nastavnik društvenih nauka, Univerzitet „Philip Noel Böker“
Sarajevo
81. Prof. dr. Muris Osmanagić Laureat najveće nagrade za nauku u bivšoj Jugoslaviji – nagrade AVNOJ (1982) Sarajevo, BiH
82. D. Akademik prof. dr. Adila Pašalić-Kreso Profesor, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
83. Mr. Zaim Pasic Bosnia and Herzegovina World Network Birmingham, United Kingdom
84. Prof. dr. Enes Pelidija Profesor Osmanskog perioda historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
85. Akademik prof. dr. Branislava Peruničić Član ANUBiH, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
86. Doc. dr Marica Petrović Prodekan za naučno-istraživački rad i razvoj na Filozofskom Fakultetu, Univerzitet Tuzla Bosna i Hercegovina
87. Akademik prof. dr. Vladimir Premec Sekretar odjeljenja humanističkih nauka ANUBiH profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Predsjednik Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH
88. Gosp. Sretko Radišić Predsjednik Srpskog građanskog vijeća (SGV) Sarajevo, BiH
89. Mr. sci. Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida Hamilton,
Kanada
90. Mr Amer Sabitovic, Graduate Engineer President of the Bosnian Academic Circle Münich, Germany
91. Ms. Senada Softic – Telalovic, Msc Chair, Australian Council of Bosnian
Herzegovinian Organisations
Melbourne, Australia
92. D. Akademik Sulejman Redžić
Dopisni član Akademije nauka, profesor ekologije na Prirodno – matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
93. Akademik Teodor Romanić Član Akademija nauka i umjetnosti, profesor emeritus na Muzičkoj akademiji Sarajevo Sarajevo, BiH
94. Gđa Almijana Rudić Savjetnik, Ambasada Bosne i Hercegovine u Izraelu Izrael
95. Prof. dr. Dževad Sarač
Član Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH
96. Akademik Abdulah Sidran Pjesnik, član  Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH
97. Prof. dr. Adnan Silajdžić Profesor na Fakultetu islamskih nauka, Sarajevo, Sarajevo, BiH
98. G. Zekerijah Smajić Novinar i publicista, specijalista za europske integracije Sarajevo, BiH
99. Prof. dr. Milan Stević Profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, BiH Sarajevo, BiH
100. Prof. dr. Džemal Sokolović Profesor političkih nauka, Bergen, Norveška Sarajevo, BiH
101. G. Gordan Srkalović, MD, OhD, FACP Direktor, Sektor za klinička ispitivanja, Centar za rak Sparrow, klinički vanredni profesor, Odsjek za Medicinu, Medicinski fakultet, Michigan State University Michigan, SAD
102. Slavka SufiMičić, MSc Bc.Eng. Asocijacija za integralnu zaštitu okoline i održivi razvoj, Tuzla, Bosna i Hercegovina Association for Integral Ecology and
Development
Tuzla, Bosnia and Herzegovina
103. Prof. dr. Abdulah Šarčević Profesor filozofije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, BiH Sarajevo, BiH
104. Akademik prof. dr. Edin Šarčević
Van. profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Leipzig, član ANUBiH izvan redovnog sastava i predsjednik Fondacije Centar za javno pravo (CJP) Leipzig,
Germany
105. Prof. dr. fra Ivan Šarčević Profesor na Fakultetu franjevačke teologije, Sarajevo Sarajevo, BiH
106. Akademik prof. dr. Taib Šarić Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
107. Akademik prof. dr. Boris Tihi Član ANUBIH, profesor, Sveučilište/Univerzitet Vitez BiH
108. D. Akademik prof. dr. Miloš Trifković D. član ANUBiH, Sveučilište/Univerzitet Vitez BiH
109. Akademik prof. dr.  Mladen Trkovnik Član Akademije nauka i umjetnosti BiH BiH
110. Doc. dr. Emir Turkušić
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Sarajevo,bivši ministar za nauku i obrazovanje Kantona Sarajevo, Federacija BiH. Sarajevo, BiH
111. Akademik prof. dr. Zlatko Ugljen Arhitekt, projektant, profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
112. Akademik prof. dr. Midhat Ušćuplić Profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
113. Prof. dr. fra Velimir Valjan Profesor na Fakultetu Franjevačke teologije, Sarajevo Sarajevo, BiH
114. Akademik fra Petar –Perica Vidić Franjevački samostan Sv. Ante na Bistriku Sarajevo, BiH
115. Akademik prof. dr. Mihovil Vlahinić Član Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, BiH
(dopunjeno)
116. Prof. dr. Slavenka Vobornik Prorektor za nastavu Univerziteta Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH
117. Prof. dr. fra Benedikt Vujica Profesor na Fakultetu franjevačke teologije, Sarajevo Sarajevo, BiH
118. Akademik Mehmed Zaimović Član Akademije nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo Sarajevo, BiH
119. G. Safet Zec
Glasoviti likovni umjetnik, živi i radi u Veneciji, Italija, i u Sarajevu, BiH Venecija, Italija, i Sarajevo, BiH
120. Doc. dr. Behija Zlatar Naučni savjetnik i direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu Sarajevo, BiH
121. Prof. dr. Muhamed Zlatar Profesor na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH
122. Dipl. ing. chem. Schlomo Bar (Vladimir) Zupković
Specijalista za bioenergetiku i bioanalizu, ekolog, konsultant i stručni saradnik, Caduri Center Laboratories, Lower Galilee Nazaret, Haifa,
Ako, Tiberias,
Izrael.
123. Prof. dr. Miodrag Živanović Filozofski fakultet Univerziteta u Banja Luci Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Izražavamo posebnu zahvalnost za prevod „Otvorenog apela“ i pratećih dokumenata na engleski jezik:
Ms. Sabini Gadžo, Mphil
Koordinatoru Fakulteta modernih jezika i Departmanu engleskog akademskog pisanja, Univerzitet: Sarajevska škola nauke i tehnologije (SSST), Sarajevo, BiH.

Statistical Agency of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina Sarajevo (1991)


AO Ovlastenje Profesoru Ramicu Canada 31.01
[fb-like]
[fb-share]