Autor: Bošnjaci.Net
Poruke sa okruglog stola “Bosna i Bošnjaci” održanog u Torontu u subotu, 27. novembra 2010. godine, mogu se smatrati za prekretnicu u radu dijaspore Bošnjaka u Sjevernoj Americi.
Naime, već u uvodnom izlaganju prof. dr. Smaila Ćekića izrečeno je nekoliko teza koje duboko režu u tkivo Bošnjaka u cjelini i precizno dijagnosticiraju probleme koji tište naciju u povjesnom i političkom smislu.
BOŠNJACI NISU KRIVI ZA RAT:
Prvo, istakao je prof. Čekić, Bošnjacima mora biti jasno da bilo kakvo “drukčije” ponašanje i bilo koja “drukčija” politička struktura i bilo koja “drukčija” politička ličnost nije mogla zaustaviti ono što je bilo planirano od neprijatelja bosanskog naroda i Bosne i Hercegovine. Krajnji cilj – fizička realizacija veliko državnih projekata i istrebljnje Bošnjaka.
Drugo, Bošnjaci – ni Srbima ni Hrvatima, nisu dali nikakav povod za njihov genocid nad našim nezaštićenim narodom, jer je to bio rezultat planiranih radnji njihovih veliko-državnih struktura.
Treće, podsjetio je uvodničar, Evropa je formirana kao antiislamska tvorevina još od 8. stoljeća, i veliki dio njene historije je borba protiv Islama… Evropa je kolijevka fašizma i koncetracionih logora. Zanimljivo je, istakao je prof. Čekić, da je Evropa bojeći se “muslimanske” Bosne računala, kao što je govorio Miteran, da bosanska država ne spade u kršćansku Evropu. Recidivi te historije, politike i prakse su prisutni i danas.
Četvrto, polazeći od ovakvih premisa, veliko srpska i veliko hrvatska propagandna mašinerija plaši svijet našom vjerom i naše poznate i objektivnih stručnjaka utvrđene vrline predstavlja kao opasnost.
POTREBAN VLASTITI NACIONALNI PROGRAM:
Dijagnosticirajući stanje, prof. dr. Smail Čekić je zaključio da Bošnjaci danas moraju da potpuno iskažu svoje nacionalne interese ako žele da sačuvaju državu Bosnu i Hercegovinu. Stvoren je novi politički ambijent u kojem je bošnjačko učešće nemoguće bez vlastitog projekta, u kome će jasno biti definirane konstante na kojima se zasnivao milenijski zajednički život bosanskog naroda. Bošnjački kolektivni intelekt ima obavezu, istakao je prof. Čekić, da iskaže i sintetizuje težnje i interese svog naroda. To mogu cjelovito i nepristrasno da iskažu samo Bošnjaci, predstavnici svih političkih, kulturnih, naučnih, obrazovnih, vjerkih, vojnih, humanih i drugih asocijacija, istaknuti pojedinci i istinski antifašisti i rodoljubi, jer niko od njih sam i pojedinačno nije u stanju da to učini niti tako što ima pravo. Zanimljivo je napomenuti da je anifašistički karakter okruglog stola često bio u fokusu, i kod uvodničara i mnogih diskutanata.
Na kraju izlaganja izdvajamo poruku prof. dr. Smaila Čekića: ”Nacionalni interes Bošnjaka je očuvanje države Bosne i Hercegovine kao države svih njenih građana i naroda. Taj interes bi trebao da bude zajednički za sve narode koji žive u Bosni. To je naš ključni, fudamentalni, najviši interes i vrhovni cilj, to je suštinska odredba nacionalnog programa Bošnjaka.”
NAKON IZLAGANJA – ZANIMLJIVE DISKUSIJE:
Prvi učesnik u diskusiji je bio mr. Haris Alibašić, pedsjednik UO KBSA – konstatirajući da KBSA cijelo vrijeme insistira na izgradnji države Bosne i Hercegovine kao države tri kontitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka, sa svim elementima modernih političkih sistema građanskog i civilnog prava pojedinaca. U tom kontekstu mr. Alibašić je rekao da oni grade odnose sa političkim sistemima u Sjevernoj Americi. Nacionalni interesi Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine, rekao je mr. Alibašić je ulazak u NATO savez kao punopravan član i, ulazak u EU.
Novinar Asaf Džanić i rad gost na bosanskom radiu u Torontu je obrazložio svoja iskustva u radu.
Zijad Burgić član džemata u Torontu, je istakao potrebu jačanja elemenata bosansko-hercegovačkog patriotizma kao vrijednosti koja može biti faktor okupljanja cijele bosansko hercegovačke dijaspore. Osnovne karakteristike Bošnjaka su Islam – u vjerskom pogledu, pripadnost bošnjačkoj naciji u nacionalnom pogledu i državnost kao izraz trajnog političkog opredjeljenja građana Bosne i Hercegovine.
Mr. Ferid Sefer urednik web portala www.chicagoraja.com je upozorio da zaboravljanje vlastitih iskustava Bošnjaka u pogledu balkanskih saveza, raznih evropskuh udruženja, panislamizma često zamagljuje naš nacionalni i državni interes. Vid takve “pomoći” bez ravnopravnog tretiranja bošnjačkih organizacija već pokazuje negativne efekte na karakter bošnjačkog nacionalnog identiteta u udruženjima u Americi.
Prof. Semir Đulić, član UO KBSA, koji je na manifestaciju doputovao iz Atlante, osvrćući se na nedorečenosti (namjerne) u kojima se za (ne) funkcionisanje uglavnom osuđuju Bošnjaci, a s druge strane ne postoji mogućnost kazne za one koji onemogućavaju funkcionisanje države, naprotiv, ovakvo djelovanje međunarodne zajednice nagrađuje rušitelje Bosne i Hercegovine.
U obraćnju Esad Krcić, urednik Bošnjaci.Net, je naglasio duhovno jedinstvo Bošnjaka, ne samo na prostorima bivše Jugoslavije, već i u svijetu. Historijski ne tako davno, poentirao je Krcić, Bošnjaci Sandžaka su živjeli u istoj državi, stoga ne čudi ontološka potreba kontinuiteta bošnjačkog bića i njegove duhovne povezanosti na prostorima Balkana. Pri tome, apostrofirao je Krcić, mora postojati mogućnost politički relevantnog povezivanja Bošnjaka.
Prof. Emir Ramić, jedan od najzasluženijih za usvajanje Rezolucije o genocide u Srebrenici u Kanadskom parlamentu, izložio je ”Povelju Bošnjaka”, dokument koji bi trebao da bude platforma za buduće organizovanje i djelovanje Bošnjaka u Sjevernoj Americi, ali i u svijetu. O Povelji će vjerovatno biti govora u svim bošnjačkim organizacijama, za ovu priliku istaknimo sljedeće: politika koegzistencije Bošnjaka sa svim narodima u Evropi, osnivanje vlastitih narodnih institucija, medija kulture i razotkrivanje položaja Bošnjačkog narodnog bića i njegova depresiranost u današnjim političkim uvjetima u Evropi. Glavni uvjet za ovo, istaknuto je u Povelji, je vraćanje rješavanja pitanja Bosne i Hercegovine i njenog suvereniteta iz nametnutih političkih okvira u okvire Međunarodnog prava. Bosni i Hercegovini to garantuje i Povelja UN, kao i činjenica da je ona članica UN od 1992 godine.
Uz diskusije Senada Pašalića, Gorana Kapetanovića, Mirsada Smajića i dr. Povelja je usvojena aklamacijom.
U sklopu okruglog stola priređena je promocija knjige “Zvjezde stajačice – Zapisi o djevojkama i majkama iz dva rata 1941. – ’45 i 1992. – ’95.“ autora Mensura Seferovića. Promotor je bio dr. Smail Čekić.
Da napomenemo, da je u jutarnjim satima, prije okruglog stola, održana Obuka istraživača i članova Instituta genocida sa sjedištem u Toronto-u i Chicago-u. Značajno je naglasiti da je na obuci istraživača bio prisutan značajan broj mladih koji su svoja znanja i akademska zvanja stekli na poznatim američkim i kanadskim univerzitetima. To u dobroj mjeri pruža nadu da žrtve genocida neće biti zaboravljene, odnosno kako je istakao prof. dr. Čekić “istraživači genocida se obavezuju da govore u ime ubijenih žrtava”!
U sklopu svih događanja održan je sastanak predstavnika Bosansko-kanadskog humanitarnog društva sa predstavnicima institucija i medija. Članovi BKHD ukratko su upoznali prisutne o dogogodišnjem radu kao i budućim planovima ove humane organizacije. Oni su posebno naglasili da očekuju podršku svih džemata, asocijacija i širih masa sa područja Amerike i Kanade kako bi na što efekasniji način pomogli socijalno ugroženim u BiH. U narednom periodu više ćemo pisati o namjerama rukovodstva ovog društva.
BHKD je formirana 1992. godine, i već punih osamnaest godina uspješno pomaže našem narodu u BiH.
AKADEMIJA U POVODU DANA DRŽAVNOSTI:
U subotu večer, u povodu 25. novembra – Dana državnosti Republike Bosne i Hercegovine, priređena je svečana akademija na kojoj su govorili dr. Smail Čekić, mr. Haris Alibašić i dr.
Recitacijom pjesme “Bosna i Hercegovina” program akademije je otvorila devetogodišnja Hana Mucanović, učenica Bosanske škole u Bosanskom Islamskom Centru Gazi Husrev Beg u Torontu čiji je višegodišnji predavač Nejra Edrenić. Hana je također polaznik mektebske nastave čiji je predavač Tajib ef. Pašanbegović, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Kanadi.
Aldina Muslija je predstavila kapitalno djelo “Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi” autora dr. Smaila Čekića.
Direktor Instituta dr. Smail Čekić je na akademiji govorio o historijskom značaju 25. novembar – Dan državnosti BiH. Nakon obraćanja dr. Čekić ispred Instituta na čijem je čelu, uručio je plakete zahvalnosti za uspješno lobiranje i izglasavanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici i BiH u kanadskom parlamentu. Dobitnici plakete su kanadski parlamentarci Briane Masse i Rob Olifant; i direktor Instututa genocida u Kanadi Emir Ramić.
U ime tima Bošnjaci.Net i grupe prijatelja iz New Yorka Esad Krcić je na svečanoj akademiji uručio prof. dr. Smailu Čekiću prigodan poklon u znaku zahvalnosti za višegodišnji rad na naučno-istraživačkom planu za Bosnu, Sandžak i Bošnjake.
Na kraju večeri Bošnjačkim centrom “Gazi Husrev beg” razlila se himna “Jedna si jedina” koju su sa horom “Bošnjačka mladost” pod vođstvom Medine Peco, otpjevali svi prisutni.
Zahvalnost za pripremu manifestacije pripada Dini Bajrić i Leili Handanović. Program je vodio Irfan Ćehajić.
Nakon oficijalnog dijela programa uz bogatu sofru, kahvu, baklavu i hurmašicu, druženje je na nastavljeno do kasno u noć.
Važno je istaći da je trodnevna manifestacija održana u organizaciji Instituta za istraživanje genocida Kanada, Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i bošnjačkih džemata u Torontu.
 |
Asaf DŽANIĆ, novinar
Nakon završetka dvodnevne obuke za istraživače zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, što je organizirana u okviru manifestacija u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine u Torontu, te Okruglog stola na temu “Bosna i Bošnjaci”, nadam se da ćete sudioniku ovih događanja dopustiti da pokuša da izrazi svoje prve dojmove o njima i neke vlastite nedoumice.
Prvi program, obuka istraživača, bio je zamišljen prvobitno kao striktno akademski program upoznavanja budućih istraživača sa općim metodoloskim principima i polazištima u prikupljanju i obradi podataka o žrtvama ratnih zločina u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine, ali su mu neposrednost kazivanja i vrlo solidna informiranost budućih istraživača postepeno dali karakter kolegijalne i prijateljske razmjene mišljenja. Nakon početne usmjerenosti na formalno-tehničke i organizacione probleme koji uslovljavaju obim i kvalitet prikupljanja podataka, razgovor se kasnije koncentrirao na pitanja društvene važnosti čitavog istraživačkog projekta u sredinama u kojima djeluju Instituti za istraživanje zločina genocida, formirani u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama. Ocrtana je perspektiva njihovog djelovanja u sredinama u kojima su nastali, te perspektive njihovog formiranja u evropskim zemljama i Australiji, čime bi bila stvorena globalna mreza institucija za istraživanje zločina genocida nad pripadnicima bošnjačkog naroda.
Naravno, uspjeh skupova o naucnim projektima i temama ne izražava se ni uvijek, niti najčešće, u stepenu slaganja njihovih učesnika. Naprotiv, često neslaganja posluže kao sredstvo za dolaženje do krajnjeg cilja. Ali, ako se ičim može izraziti efekat ovoga skupa, on je prvenstveno u visokom stepenu podudarnosti izraženih mišljenja o korisnosti i opravdanosti dolaska do naučno verificirane slike i prikaza žrtava ratnih zločina u BiH od 1991. do 1995. godine, te u stepenu kvaliteta podnijetih prijedloga da se do takve slike dođe zajedničkim naporima istraživača. Dolaženje do takve slike znači distanciranje jednog društva i države od agresivno fabriciranih i nametnutih falsifikata i mitova o tobože građanskom ratu, ili plemenskom, vjekovnom sukobu i mržnji koji samo čekaju povoljne prilike da se ispolje, a ne o zločinu čija masovnost, organiziranost, istovjetnost i ostale karakteristike, pokazuju kako može biti proveden jedino u organizaciji države i njenih struktura kao izraz njene politike.
Impresionira realni optimizam, posebno mladih istraživača, da je ovakav opći cilj moguće ostvariti, impresionira kvalitet njihovih prijedloga kako da se projekat realizira, kako da on nadiđe lokalne karakteristike i da predstavlja autentičan bosanski i bošnjački doprinos u sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida i svakog kršenja ljudskih prava.
S druge strane, rasprava na temu “Bosna i Bošnjaci”, o kojoj je uvodno izlaganje podnio dr Smail Čekić, pokazala je širok dijapazon različitih mišljenja o pojedinim značajkama i međusobnoj uslovljenosti ta dva pojma. Dobro je što je iskorištena mogućnost da se razgovara o mnogim novim idejama i zamislima, da se komentiraju, razmatraju i ocjenjuju oba ova pojma u novoj konstelaciji međunarodnih odnosa koja se ubrzano mijenja i preoblikuje. Izložene su nove ideje koje omogućavaju, ali samo kao početna pretpostavka, da se razmišlja o napuštanju stereotipa o samo jednom putu opstanka i razvoja BiH, bez nuznih alternativa, i ukazano da je razmišljanje o političkim rješenjima bez alternative nužno neplodno i da vodi u stagnaciju i besperspektivnost.
Aldina Muslija
Kao mlada Bošnjakinja, čast mi je bilo da učestvujem u svim manifestacijama povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Ove godine, Bošnjacka zajednica u Torontu je organizovala tri akademska događaja sa uvaženim gostom prof. dr. Smailem Čekićem i novinarom Asafom Džanićem.
Ova akademija ja bila jednistveno iskustvo za mene pošto sam po prvi put vidjela veći interes od strane mladih bošnjačkih intelektualaca gdje su mnogi od nas imali šasu upoznati utjecajne individualcime iz naše zajednice. Ova manifestacija nam je dala šansu da vodimo diskusije koje interesuju cijlokupnu bošnjačku populaciju.
Za vrijeme obuke istraživača genocide, shvatila sam koliko je bitno održavati ovakve susrete pošto nam ovakvi događaji pružaju priliku da se upoznamo sa mnogim ljudima iz naše zajednice širom Amerike i Kanade, i da predložimo ideje jednim drugima. Još bitnije, ovakve manifestacije otvoraju vrata svim zainteresovanim mladim Bošnjacima da pomognu Bošnjacima u dijaspori ali i Bosni i Hercegovini, Sandžaku… Posebno sam impresionirana odnosom svih učesnika prema omladini. Jedan od tih pozitivnih primjera je sastanak između mladih iz bošnjačke zajednice i članova UO KBSA. Vidjela sam koliko su željni formirati partnerstvo sa mladim Bošnjacima da se stvori jaka i uticajna zajednica na području Sjeverne Amerike. Našim jedinstvom, na svim novoima, pomažemo i očuvanju državu Bosnu i Hercegovinu.
Kroz tri akademska događaja profesor Čekić nam je objasnio metadologiju i korake za istraživanje genocide, i predstavio nam je par važni teza, jedna od tih je nacionalni interes Bošnjaka za budućnost cijelovite Bosne i Hercegovine. Također Sanja Drnovšek nas je podsjetila šta znači biti Bošnjak/Bošnjakinja.
Bilo je divno vidjeti arihtekte, socijalne radnike, biohemičare… da učestvuju u diskusijama o istraživanju genocida i našem nacionalnom interesu. Svi učestnici su vidjeli način na koji mogu pomoći Bosni i Hercegovini kroz svoje znanje. Nadam se da ćemo u budućnosti imati više ovakvih manifestacija i da će nam se sve više mladih Bošnjaka pridružiti. Ovo nam je jedan od najjednostavnijih načina da ostvarimo nove ideje i partnerstvo. Na ovaj način ćemo sačuvati svoj identitet, jedinstvo i cijelovitu Bosnu i Hercegovinu.
 |
Emir RAMIĆ, direktor Instituta za istraživanje genocida – Kanada
Trodnevna mnifestacija pod nazivom “Državnost Bosne i Hercegovine” u čast 25. novembra Dana državnosti Bosne i Hercegovine u organizaciji Instituta za istraživanje genocida Kanada i pod pokroviteljstvom Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u Torontu, okupivše veliki broj američkih i kanadskih Bošnjaka i gostiju iz Bosne i Hercegovine je jasno potvrdila da je 25. novembar jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine i svih njenih naroda i građana koji u njoj žive.
Tog datuma je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine. Predstavnici svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini dogovorili su se tada o načinu izgradnje svoje države. Dogovoren je njen status, kao jedne od teritorijalnih članica u budućoj zajedničkoj jugoslovenskoj državi. Tada su Bošnjaci priznati kao narod.
Manifestacija u Torontu je poručila svim neprijateljima Bosne i Hercegovine da odluke ZAVNOBiH-a kojima je potvrđenen historijski i državno-pravni individualitet i kontinuitet teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine nikada neće doći u pitanje. Nema te sile koja može to poništiti.
Američki i Kanadski Bošnjaci zajedno sa istaknutim intelektualcima i naučnim radnicima iz Bosne i Hercegovine poručuju da ZAVNOBiH ima historijski značaj koji je neupitan bez obzira na težnje neprijatelja Bosne i Hercegovine da potrgaju njeno državno i društveno tkivo. ZAVNOBiH vraća sve narode i građane Bosne i Hercegovine izvoru i temelju njihove jedino moguće opstojnosti – jedinstvenoj, suverenoj, nezavisnoj državi Bosni i Heecegovini.
 |
Mr. Haris ALIBAŠIĆ, predjsednik UO KBSA
Zahvaljujem se bošnjačkoj zajednici u Torontu na gostoprimstvu i izvanrednoj organizaciji trodnevne manifestacije pod nazivom “Državnost Bosne i Hercegovine” u čast 25. novembra Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
Bošnjaci pored potrebe za pragmatizmom, jedinistvom i većom političkom angažiranju imaju pravo na optimizam. Bošnjaci zu zaista prošli kroz jedne od najtežih trenutaka u historiji postojanja u periodu od 1992.-1995. Ali smo opstali, i nastavljamo da kroz aktivni volontorizam da branimo našu domovinu i kroz promociju interesa Bošnjaka i BiH u dijaspori. Ova manifestacija i njezini rezultati su jedan od tih razloga za optimizam Bošnjaka. Naime kvalitet diskusija i zaključaka je zaista na zavidnom nivou. Ali što je najvažnije jeste poziv učesnika na konkretne akcije koje su neophodne kako bi se napokon započeo proces kojim će se obezbjediti politička, pravna i ekonomska održivost naše domovine ali i naših zajednica u dijaspori. Bošnjaci shvataju važnost jedinstva i uvezivanja domovine i dijaspore, ali što je najvažnije održivosti zajednica u dijaspora kroz aktivnije angažiranje mladih profesionalaca koji su obrazovani na univerzitetima. Prisustvo mladih, obrazovanih profesionalaca na ovom susretu zaista daje nadu za optimizam, te kontinuitet, održivosti, stabilnost i prosperitet bošnjačkih zajednica i organizacija u SAD i Kanadi.
 |
Senad PAŠALIĆ, sekretar Instituta za istraživanje genocida Kanada
Manifestacija u Torontu u povodu obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine još je jednom pokazala da su Bošnjaci u dijaspori, konkretno Bošnjaci Sjeverne Amerike, vrlo dobro upoznati sa ekonomskom i političkom situacijom u našoj državi.
Bošnjaci Sjeverne Amerike su se silom prilika zadesili na ovom kontinentu i iako geografski udaljeni od svoje domovine oni rade i djeluju i odazivaju se skupovima kao što je ovaj u Torontu, a sve sa jednim jedinim ciljem pomoći Bosni kao državi da očuva cjelovitost i državotvornost, i da nakon genocidne agresije nađe izlaz iz ove teške političke i ekonomske krize.
Izvanredna izlaganja prof. dr. Smaila Čekića, diskusije prisutnih koje su i po riječima prof. Čekića pokazale istinsko i duboko razumjevanje učesnika skupa sa situacijom i događajima u Bosni.
Ono što je istinski obradovalo sve prisutne na skupu bilo je činjenica da se i prisutni mladi Bošnjaci obrazovani na najvisim naučnim institucijama u Sjevernoj Americi sve više angažuju pokušavajući da daju svoj doprinos konstruktivnoj analizi i nalaženju prihvatljivih solucija za riješenje krize u domovini svojih roditelja.
Moj zaključak je, ali i skupa, da Bosna i Hercegovina ima potencijal na koji može da računa u budućnosti. Stariji i iskusniji borci za slobodnu, jedinstvenu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu udruženi sa mladim snagama uspješno su formirali snažnu lobističku bazu u Kanadi koja je rezultirala usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu.
Posebno me dojimila poruka sa skupa u Torontu, da u Bosni i Hercegovini ima mjesta za sve one koji je vole. U isto vrijeme, žrtve rata se ne mogu, niti smiju zaboraviti. Zločinci moraju odgovarati za učinjene zločine. Narod Bosne i Hercgovine sa svojim radom i trudom zaslužuje da živi dostojanstveno i da se u skorijoj budućnosti pridruži EU i NATO-u. Na političarima Bosne i Hercegovine je da održe svoja obećanja narodu data u predizbornoj kampanji i konačno povedu državu u prosperitetnu budućnost.