Facebook
Twitter
YouTube
LINKEDIN

Naučna Rasprava o Genocidu Povodom Kontroverzne Izjave Suca Christoph Fluegge-a

Negiranjem genocida koji se na kraju 20. stoljeća dogodio u Bosni i Hercegovini, a nakon što je taj “zločin nad zločinima” dokazan pred Tribunalom u Haagu (ICTY) i Međunarodnim sudom pravde, sudija ICTY-a Christoph Flugge na potpuno neargumentiran i krajnje perfidan način pokušava otvoriti pitanje revizije Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Istaknuto je to danas na naučnoj raspravi o definiranju pojma genocida, upriličenoj u Sarajevu u organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, a u povodu izjave sudije Fluggea date njemačkom listu Spiegel Online Ineternationalu od 9. jula.

Naime, njemački sudija Flugge, član Pretresnog vijeća II ICTY-a u predmetu protiv Radovana Karadžića, izjavio je kako je genocid samo holokaust, a da taj pojam u svim drugim slučajevima treba zamijeniti sintagmom “masovnog ubistva”.

– Historijska je istina da je uništavanje i istrebljivanje Jevreja u Drugom svjetskom ratu, nesumnjivo planski i ciljno najsistematičniji genocid, istaknuli su sudionici naučne rasprave, podsjećajući na to da su i nakon holokausta počinjeni brojni teški zločini, uključujući i genocid.

O pojmu genocida, pravnim i drugim reperkusijama njegovog sankcioniranja govorili su uvodničari prof. dr. Ćazim Sadiković, prof. dr. Fikret Karčić, dr. Bećir Macić, mr. Enis Omerović i mr. Sabina Subašić-Galijatović.

Ocijenili su kako donošenje Konvencije kojom se sankcionira krivično djelo genocida predstavlja veliko civilizacijsko dostignuće, te da je neophodno učiniti dodatni napor kako bi se osigurali mehanizmi za spriječavanje genocida, a što podrazumjeva i transformiranje OUN-a, kao organizacije koja bi trebalo da bdije nad implementacijom međunarodnih obaveza proisteklih iz Konvencije.

– Apsurdno je da osoba (sudija Flugge), umjesto da se drži duha i slova zakona, odnosno odredbi međunarodnog prava kojima su sankcionirana najteža krivična djela ratnih zločina, osporava spomenutu konvenciju, potcrtali su sudionici rasprave, izražavajući sumnju u njegovu nepristrasnost u procesu koji se vodi u ICTY-u.

Osudili su stavljanje u istu ravan genocida i masovnog ubistva, precizirajući kako je i laiku jasno da počinitelj masovnog ubistva može biti jedan čovjek koji to čini nasumice, a da genocidu prethodi odabir žrtava prema određenom kriteriju – nacionalnom, etničkom, rasnom ili vjerskom, te da iza njega stoje institucije, države koje su u stanju počiniti zločine tih razmjera u kojima bude ubijeno, raseljeno ili deportovano više hiljada, stotina hiljada ili miliona ljudi. Između ostalog, rečeno je kako su sudovi u Njemačkoj donijeli tri presude za genocid, a radi se o slučajevima u kojima je suđeno akterima dešavanja na području Doboja, Osmaka i Kotor Varoši.

Različite interpretacije, pa i osporavanja genocida, rezultirale su sankcioniranjem tih pojava u zemljama Evropske unije u kojima negiranje genocida predstavlja krivično djelo.

Inače, termin “genocid” prvi je upotrijebio Raphael Lemkin (1900.-1959.), jevrejski advokat u Poljskoj. Pojam genocid predstavlja kombinaciju riječi “geno” (grčki – narod, pleme) i “cide” (latinski – ubiti).

Rezolucijom Generalne skupštine UN-a od 11. decembra 1946. godine usvojen je naziv “genocid” za zločin uskraćivanja prava na opstanak cijelim ljudskim grupama.

Generalna skupština UN-a je 9. decembra 1948. jednoglasno usvojila Rezoluciju kojom je donesena Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Tom konvencijom je utvrđeno da je genocid međunarodno krivično djelo, bez obzira na to da li je izvršen za vrijeme mira ili rata, a države potpisnice se obavezuju da će ga sprječavati i kažnjavati.

(Fena)