U okviru obilježavanja dvadeset godina od Deklaracije o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u Atlanti je osnovan Inicijativni odbor KZB „Preporod” za Sjevernu Ameriku kojeg sačinjavaju: prof. dr. Mirsad Hadžikadić, dr. Mirza Mujadžić, dr. Abdullah Kapić, prof. Emir Ramić, prof. Semir Đulić, dipl. ing. Muharem Obradović, mr. Emir Alibašić, mr. Dino Crnalić, dipl. ing. Narciza Hadžikadić, Ajla Karajko, Adelma Čisić. Za predsjednika Inicijativnog odbora izabran je dr. Abdullah Kapić.
Sjevernoamerički Bošnjaci počinju promišljati bošnjački kontinuitet. To je znak spremnosti i odgovornosti da bolje prezentuju bitne bošnjačke vrijednosti u američkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku. Dolazak KZB “Preporod” u Sjevernu Ameriku je početak pozicioniranja dostignutog nivoa organizovanja i razvoja Bošnjaka u novi kulturni, intelektualni, obrazovni, naučni kontekst koji traže od njih da imaju viziju, teorijski duh, volju, hrabrost i odgovornost da idu dalje u jačanju svoga narodnog bića. Promišljanje bošnjačkog kontinuiteta, prizivanjem kulturne, intelektualne, naučne i obrazovne dimenzije je pitanje budućnosti bošnjačkog bića.
Kulturno povijesni tokovi koji su bitni za bošnjački identitet moraju se učiniti racionalnim za svakodnevni život. Bošnjaci svoju kulturu ne smiju reducirati na etnički primitivizam koji guši bošnjaštvo. Bošnjački identitet, kako individualni tako i kolektivni se definira preko znanja i obrazovanja. Zato se važnost i vrijednost znanja i obrazovanja ne smije napustiti. A znanje se pokazuje u različitim formama koje Bošnjaci preferiraju i zastupaju, te preko kojih s drugim narodima dijele svoje historijsko iskustvo. To kazuje da Bošnjake očekuje gradnja bošnjačke kulturne i intelektualne, naučne i obrazovne, društvene mreže i uključenost u svjetske tokove društvenih mreža u kontekstu globalizacije. Dolazak “KZB Preporod” u Sjevernu Ameriku je jasan bošnjački znak da oni hoće i mogu biti uključeni u tokove savremenog svijeta.
Bošnjaci moraju biti svjesni da se dominantne funkcije i procesi u savremenom društvu organiziraju oko društvenih mreža. To je jedan od bitnih motiva kojima Bošnjaci trebaju biti vođeni. Oni moraju ovladati informacijama i postati dio društvenog, umreženog svijeta ako žele da izbjegnu izolacionizam, isključenost i getoizirani mentalitet.
Bošnjačka budućnost je razvijanje potencijala bošnjačke inteligencije, etike i odgovornosti kao stožera jedne nove bošnjačke kulture, koja će reagovati pravilno na događaje, što nije bio slućaj u prošlosti. Bošnjacima nedostaje jasna vizija vlastitog identiteta, prave ideje, jedno moralno osjećanje pravednog, slobodnog i humanog svijeta s drugim ljudima. Ne postoji realna politička procjena prioriteta u političkom djelovanju kod Bošnjaka. To da kod Bošnjaka nema kontinuiranog, čistog političkog stava o bitnim pitanjima, govori nam da shvataju politiku na neadekvatan način.
Još od 2005. godine traju pokušaji osnivanja KZB “Preporod” u Sjevernoj Americi. Na susretima Bošnjaka Sjeverne Amerike u Torontu u prisisutvu prof. dr. Šaćira Filandre, tadašnjeg predsjednika KZB “Preporod”, prof. dr. Alije Pirića i rahmetli Džafera Obradovića počela su promišljanja o značaju formiranja KZB “Preporod” u Sjevernoj Americi. Istovrmeno se od tada promišlja značaj umrežavanja sjevernoameričkih Bošnjaka. Formiranjem KZB “Preporod” za Sjevernu Ameriku u Atlanti ta promišljanja dobivaju konkretnu formu egzistencije.
Prof. Emir Ramic